ZAGREB – Država trenutno potražuje više od dvije i pol milijarde kuna od poduzeća kojima je bila jamac za kredite i morala je određene rate ili cijele iznose platiti umjesto njih. Otkriva to izvješće što ga je u sklopu primopredaje vlasti sastavila Vlada Tihomira Oreškovića za svoje nasljednike i u kojem je dala pregled svih iznosa koje je država, kao jamac, morala platiti od 1998. godine.

Na ime protestiranih jamstava, odnosno kredita što su ih banke naplatile od države jer nisu mogle od onih kojima su te kredite dale, država 1,28 milijardi kuna potražuje od gospodarstva u stečaju. U Izvješću se ne navodi iz kojih djelatnosti dolaze te tvrtke. Pitanje je hoće li država uopće uspjeti naplatiti ta potraživanja i ako hoće, koliki njihov dio. Primjerice, u ovoj je godini Ministarstvo financija uspjelo dobiti 1,89 milijuna kuna iz stečajnog postupka za brodogradilište Kraljevica, u kojem je stečaj otvoren prije četiri godine.

Regresna naplata

Nešto više od 261 milijun kuna država potražuje od tvrtki iz prometnog sektora, 237 milijuna kuna od turističkih poduzeća, a gotovo 110 milijuna kuna otpada na poljoprivredne tvrtke u stečaju.

U ovoj godini, navodi se iz proračuna, je na ime protestiranih jamstava plaćeno 125,4 milijuna kuna, a najveći dio odnosi se na zaduženje HŽ Infrastrukture – 115 milijuna kuna. No, plaćala je država kredite po jamstvima i za Imunološki zavod i Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu.

Istovremeno je Ministarstvo financija uspjelo regresno naplatiti nešto veći iznos ranije plaćenih jamstava. Tako je u državnu blagajnu uplaćeno 136,3 milijuna kuna, pa je primjerice društvo Hoteli Podgora kroz predstečajnu nagodbu uplatilo 22,5 milijuna kuna, na ime prijevremene otplate glavnice.

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, za koji su u ovoj godini plaćeni novi krediti u iznosu već od pet milijuna kuna, državi je na ime protestiranog jamstva platilo šest milijuna kuna. Gotovo sedam milijuna kuna uplatilo je i poduzeća HŽ Cargo.

No, da je država proteklih godina loše prolazila kad su u pitanju protestirana jamstva, najbolje govori činjenica da je na taj način umjesto društava kojima je bila jamac, u posljednjih 18 godina platila 12,768 milijardi kuna, što je više od godišnjeg troška Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, ili otprilike kao tri godišnja proračuna Ministarstva obrane.

Golema jamstva

Od tog iznosa proračun je naknadno uspio naplatiti tek 30 posto, odnosno 3,87 milijardi kuna. Sve te godine najviše problema s otplatom kredita imala je brodogradnja, pa je država u tim slučajevima kao jamac morala platiti ukupno 5,232 milijarde kuna. Kasnije je kroz restrukturiranje brodogradnje i taj iznos, ali i ostale kredite za koje je bila jamac, pretvarala u udjele i trošak restrukturiranja.

Još od 2013. godine, pokazuje izvješće, državi na naplatu više ne stižu krediti u brodogradnji za koje je bila jamac, iako je i te godine vrijednost jamstava u brodogradnji bila oko milijardu kuna. Taj iznos u prošloj godini popeo se na više od pet milijardi kuna. U prvih šest mjeseci ove godine narastao je za dodatnih 700 milijuna kuna.

Ipak, kad su jamstva u pitanju, država je najvećim dijelom izložena zbog prometnog sektora, a to se prvenstveno odnosi na HAC, HC ili Autoceste Rijeka – Zagreb, ali i na tvrtke iz sustava HŽ-a. Na promet otpada gotovo 84 posto svih trenutno važećih državnih jamstava. Na kraju prvog polugodišta ukupna aktivna državna jamstva bila su 53,057 milijardi kuna, a od toga je na promet otpadalo 43,44 milijarde kuna. I u tom se iznosu krije dodatni utegza državni proračun, s obzirom na to da tvrtke iz prometa nisu u stanju same otplaćivati svoje kredite ako ne uspiju podići nove kredite za refinanciranje, a sve to opet uz državno jamstvo.