RIJEKA – Na prvom susretu s novinarima nakon ljetne stanke, župan Zlatko Komadina još je jednom komentirao poskupljenja energenata, u prvom redu struje, za čiju je aktualnu cijenu ustvrdio da je nenormalna jer poskupljenje od šest puta nema smisla budući da kao država uvozimo tek oko četvrtine električne energije.

– Ulazimo u vruću jesen vezano uz energente. Udar je na poduzetništvo, ustanove i građanstvo i nadam se da će Vlada naći način da spriječi najveći udar, prije svega na stanovništvo, ali isto tako da pomogne gradovima, općinama i županijama vezano za enormne poraste troškova grijanja koji se očekuju zbog povećanja cijene plina, a osobito zbog električne energije koja je porasla doslovno nenormalno.

Tijekom ljeta raspisali smo natječaj za sve naše ustanove kojima raspolažemo i predvidjeli smo povećanje za triput u odnosu na lani. S 30-ak milijuna kuna predvidjeli smo povećanje na 108 milijuna u javnoj nabavi, a ponuda HEP-a koju smo dobili iznosi 210 milijuna kuna.

To je povećanje cijene električne energije šest puta, što je nelogično jer se troškovi proizvodnje električne energije toliko nisu povećali nigdje u Europi. Definitivno je došlo vrijeme da se cijene formiraju na drugi način, a ne po cijeni burze električne energije u Europskoj uniji. To je posao Vlade i resornog ministarstva i nadam se da će naći način da pomognu svima jer u suprotnome doći ćemo na kruh i vodu, a nismo daleko ni sada, rekao je Komadina.

Pojasnio je i da je Županija srećom  anticipirala ovu situaciju pa zasad nabavlja energiju po starim cijenama do trećeg mjeseca iduće godine. Time se, prema njegovom mišljenju, premostio prvi dio energetske krize, a Županija također nakon rebalansa proračuna može intervenirati ako bude potrebno.

Što se tiče šest puta skuplje cijene električne energije, Komadina smatra da će se još vidjeti hoće li poništiti nabavu ili će se po njoj zaključivati ugovor.

– Osobno mislim da je to nenormalno povećanje koje ne bi trebalo ugovarati i treba pričekati da Vlada intervenira na tržište energije. Odatle i moja poruka da se pale elektrane koje su konzervirane bez obzira što je neki nisu razumjeli.

Mi smo prvi bili za zatvaranje Urinja koji se ložio na teški mazut sa sumporom, no Urinj može raditi i na lako lož-ulje bez sumpora. Što se pak tiče zagađivača tiče, to su i drvo, i ugljen i nafta, pa i plin, samo je razlika što su manji zagađivači, a plin zagađuje u smislu ozonskog omotača. Po mojoj informaciji, radi se na dekonzervaciji Urinja da ga se pripremi za startanje. Nemamo razloga u Hrvatskoj poskupljivati struju šest puta jer ne uvozimo kompletnu struju, mi uvozimo oko četvrtine struje u odnosu na potrošnju, a kada bi bili stavljeni u funkciju kapaciteti koje imamo, bili bismo neutralni u odnosu na uvoz iz Europe, rekao Komadina podsjećajući kako je dao nalog svojim pročelnicima da obavijeste županijske ustanove da smanje hlađenje i grijanje kao Njemačka, no dodao je da je to sve trivijalno kad je struja skuplja šest puta.

Županija je provela natječaj za troškove poljoprivrednika kojima su izloženi zbog smanjenja prinosa. I tu je, prema Komadininom mišljenju, anticipirana priča kojom sada i resorno ministarstvo pokušava pomoći poljoprivrednicima kroz proglašenje elementarnih nepogoda vezanih uz sušu.

– Mi smo još prošli mjesec raspisali natječaj o dodjeli bespovratni sredstava poljoprivrednicima u visini od 400 tisuća kuna s pojedinačnim iznosom od 20 tisuća kuna na koji je došlo 20 prijava tako da će pomoć moći dobiti svi koji su prijavili. Naime, prinosi ratarskih kultura su 30 do 40 posto manji nego što su bili prijašnjih godina, a kod nas se to reflektira ponajviše na ono malo stočarske proizvodnje koje imamo, upozorio je Komadina ističući da je otvoren za proglašenje elementarne nepogode na traženje općina i gradova te  će uputiti službeni poziv i obavijest gradonačelnicima i načelnicima da procijene stanje u svojim općinama i gradovima bez obzira što Primorsko-goranska županija nije neka velika, ni klasična poljoprivredna županija, ali Komadina smatra da treba podržati i spasiti postojeću poljoprivredu na ovom području.

Od drugih odluka, izdvojio je i odluku o sanaciji ceste Donja Dobra – Stari Laz u vrijedne 1,8 milijuna kuna koju dobila tvrtka Podgrad iz Čabra gdje će biti sanirano kilometar prometnice.