Vozači bi prema novim pravilima mogli puno lakše dobiti kaznu za brzinu. Ključna promjena odnosi se na sigurnosnu razliku koja se oduzima od brzine izmjerene radarom: za brzine od 51 do 100 km/h kod stacionarnih mjerenja više se ne bi oduzimalo 10, nego samo 5 km/h.

To znači da bi, primjerice, vozač kojem kamera na cesti s ograničenjem od 50 km/h izmjeri 60 km/h, prema novim pravilima imao mjerodavnu brzinu od 55 km/h, a ne 50 km/h kao danas.

Promjene se ne odnose samo na taj raspon brzina. Državni zavod za mjeriteljstvo pripremio je novi pravilnik kojim se detaljnije uređuju mjeriteljski i tehnički zahtjevi za uređaje koji nadziru brzinu u prometu. Važno je, međutim, da nova pravila još nisu na snazi. Prijedlog je trenutačno na javnom savjetovanju koje traje do 19. listopada, a konačni tekst do donošenja pravilnika još se može mijenjati.

Dosad se iznad 50 km/h odbijalo 10 km/h

Prema pravilima koja su sada na snazi, kod mjerenja brzine do 50 km/h od izmjerene vrijednosti oduzimaju se tri kilometra na sat.

Za brzine od 51 do 100 km/h odbija se deset kilometara na sat, dok se kod izmjerenih brzina iznad 100 km/h primjenjuje odbitak od deset posto, uz zaokruživanje na veću vrijednost.

Novi prijedlog uvodi znatno više kategorija. Kod stacionarnog mjerenja za brzine do 50 km/h ostao bi odbitak od tri kilometra na sat. Međutim, za raspon od 51 do 100 km/h sigurnosna razlika smanjila bi se na pet kilometara na sat.

Od 101 do 120 km/h odbijalo bi se šest kilometara na sat, od 121 do 140 km/h sedam, a od 141 do 160 km/h osam kilometara na sat. Kod još većih brzina odbitak bi se dalje povećavao prema predviđenoj tablici.

Što bi to značilo u zoni ograničenja 50?

Promjena se najlakše može razumjeti na konkretnom primjeru.

Ako današnja stacionarna kamera na području gdje je ograničenje 50 km/h izmjeri 60 km/h, od izmjerene brzine oduzima se deset kilometara. Za potrebe utvrđivanja prekršaja računa se 50 km/h, pa vozač prema toj računici nema prekoračenje.

Prema predloženim pravilima, od istih 60 km/h odbijalo bi se pet kilometara. Mjerodavna brzina bila bi 55 km/h, odnosno pet kilometara iznad ograničenja.

Za prekoračenje brzine do 10 km/h u naselju propisana je novčana kazna od 30 eura.

Nekoliko kilometara može napraviti veliku razliku

Još jasniji primjer je brzina od 86 km/h na dionici na kojoj je dopušteno voziti 50 km/h. Prema sadašnjim pravilima od izmjerenih 86 km/h oduzima se deset kilometara, pa se kao mjerodavna uzima brzina od 76 km/h. To predstavlja prekoračenje od 26 km/h, za što je u naselju predviđena kazna od 130 eura.

Ako novi pravilnik bude donesen u predloženom obliku, od 86 km/h oduzimalo bi se pet kilometara. Mjerodavna brzina tada bi iznosila 81 km/h, odnosno 31 km/h više od dopuštenog.

Time bi vozač prešao u viši raspon sankcije, za koji je propisana kazna od 390 do 920 eura. Drugim riječima, promjena sigurnosne razlike u određenim situacijama može imati vrlo konkretnu financijsku posljedicu.

Drugačiji obračun i na autocestama

Promjena ne bi bila ograničena samo na gradske i druge stacionarne kamere.

Prema sadašnjim pravilima, kod izmjerenih brzina većih od 100 km/h od vrijednosti se oduzima deset posto, uz propisano zaokruživanje.

Primjerice, ako uređaj izmjeri 156 km/h, sigurnosna razlika iznosi 15,6 km/h, odnosno 16 km/h nakon zaokruživanja. Mjerodavna brzina tako iznosi 140 km/h.

Prema novom prijedlogu, kod stacionarnog mjerenja pri istoj izmjerenoj brzini odbijalo bi se osam kilometara na sat. U obračun bi tako ušlo 148 km/h.

Na autocesti s ograničenjem od 130 km/h to bi značilo prekoračenje od 18 km/h. Za prekoračenje veće od 10, a najviše 30 km/h izvan naselja, propisana je kazna od 60 eura.

Presretači bi imali zasebna pravila

Prijedlog detaljnije razdvaja različite načine mjerenja brzine.

Kod uređaja koji mjere brzinu iz vozila u pokretu sigurnosna razlika bila bi nešto veća nego kod stacionarnih sustava.

Posebna pravila odnose se na mjerenje praćenjem vozila, kakvo se može koristiti i kod policijskih presretača. U tom slučaju visina sigurnosne razlike ovisila bi o duljini dionice tijekom koje se vozilo prati.

Ako bi se brzina pratila na udaljenosti od 200 do 500 metara, odbijalo bi se 10 km/h. Za dionicu dugu od 501 do 1000 metara odbitak bi iznosio osam kilometara na sat, dok bi se kod praćenja na više od jednog kilometra odbijalo šest kilometara na sat.

Precizniji uređaji razlog su za promjenu

U obrazloženju prijedloga kao jedan od razloga za promjenu navodi se tehnološki napredak.

Suvremena mjerila brzine preciznija su nego ranije, a smanjena je i mogućnost pogreške povezane s uređajem, metodom mjerenja ili načinom korištenja.

Zbog toga se predlagatelj zalaže za smanjenje dosadašnjih sigurnosnih razlika.

Novi pravilnik istodobno bi trebao detaljnije propisati tehničke zahtjeve za softver, funkcije samoprovjere uređaja te podatke koje mjerni sustav mora pohraniti kako bi se rezultat mogao koristiti kao dokaz u postupku zbog prometnog prekršaja.

Predviđa se i posebna kategorija sustava koji brzinu vozila određuju analizom fotografija ili videosnimki, bez klasičnog radarskog ili laserskog mjerenja.

Za vozače je najvažnija jedna stvar

Ako prijedlog bude prihvaćen bez većih izmjena, prostor između dopuštene brzine i brzine koju uređaj može izmjeriti prije nego što nastane prekršaj bit će kod dijela mjerenja manji nego danas.

No zasad se ništa ne mijenja. Prijedlog je još na javnom savjetovanju do 19. listopada, a konačan sadržaj pravilnika bit će poznat tek nakon završetka postupka i njegova donošenja.