Obrazovanje

Studenti bi mogli dobivati veće stipendije za studij u inozemstvu. Evo što se predlaže

Ljerka Bratonja Martinović

Pexels

Pexels

Zastupnici u Europskom parlamentu se zalažu i za usklađivanje potpora s troškovima života, stanovanja i inflacijom, kako bi razmjene bile dostupne i studentima slabijeg imovinskog stanja



Zastupnici u Europskom parlamentu izglasali su zahtjev za proračunom od 47,39 milijardi eura za program Erasmus+ za razdoblje 2028. do 2034., za razliku od 40,8 milijardi eura koje je predložila Europska komisija. Iznos ovog programa za proteklo sedmogodišnje razdoblje dosegao je gotovo 28 milijardi eura, te novi iznos donosi veliko povećanje budžeta. Zastupnici inzistiraju na tome da se iznosi stipendija i potpora prilagode stvarnim troškovima života, cijenama najma stanova i inflaciji u pojedinim gradovima i zemljama domaćinima, kako bi razmjene bile dostupne i studentima slabijeg imovinskog stanja.


Veći doseg


Erasmus+ je program EU-a za mobilnost u svrhu učenja, kako bi takav oblik obrazovanja učinili dostupnijim mladima iz različitih ekonomskih, društvenih i zemljopisnih sredina. U Europskom parlamentu jučer su s 454 glasa za, 34 glasa protiv i 93 suzdržana, zastupnici usvojili svoj mandat za pregovore s državama članicama EU-a o programu Erasmus+ za razdoblje 2028. – 2034. Kako bi se povećao doseg programa, zastupnici traže proračun od 47,39 milijardi eura, jasnu raspodjelu sredstava za određena područja politika, gdje bi na obrazovanje i učenje išlo 74,6 posto ukupnog proračuna, na mlade i volontiranje 15 posto te na sport 4,1 posto sredstava.


Uz to, traže bolju usklađenost programa Erasmus+ s drugim fondovima EU-a, kao što su Europski fond za konkurentnost, Obzor Europa, »Globalna Europa« te nacionalni i regionalni fondovi za partnerstvo, primjenu stipendija u strateškim područjima koje se financiraju iz drugih programa EU-a te periodično prilagođavanje razina financiranja kako bi se bolje odrazili stvarni troškovi.




Zastupnici EP-a zalažu se da potpore budu prilagođene razlikama u troškovima života, stanovanja i inflaciji među zemljama, regijama i gradovima domaćinima, kao i da se sudionicima ERASMUS+ programa pokriju viši troškovi prijevoza kada putuju na udaljene lokacije ili s njih. Traže i proširenje programa kako bi se obuhvatili novi profili i nove kategorije unutar postojećih skupina, uključujući sportaše aktivne u sportu na lokalnoj razini, polaznike, nastavnike i trenere u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, kao i predstojeću agendu EU-a za nastavnike i trenere. Uz to, inzistiraju na bržem pristupu za zemlje kandidatkinje, bez potrebe za dovršetkom postupka pridruživanja, te snažnije veze s Ujedinjenom Kraljevinom i Švicarskom. Zastupnici se zalažu i za to da u program ERASMUS+ uđu i volonterske i solidarne aktivnosti Europskih snaga solidarnosti, koje su namijenjene za zemlje izvan EU-a.


Strateški izazovi


– Stajalište je Parlamenta da se program Erasmus+ ojača u nizu područja te da mu se omogući rješavanje strateških izazova s ​​kojima se suočava EU. Našim prijedlozima gotovo udvostručujemo njegova financijska sredstva, a također pozdravljamo povratak Ujedinjene Kraljevine. Erasmus+ jedna je od najvećih uspješnih priča EU-a, koja je polučila iznimne rezultate i zaslužuje ulaganje u daljnji razvoj, izjavio je izvjestitelj Bogdan Zdrojewski. Zastupnici u Europskom parlamentu spremni su započeti pregovore s Vijećem kako bi se usuglasio konačni zakonodavni okvir i proračun za sljedeće sedmogodišnje razdoblje.


Hrvatska godišnje dobiva oko 60 milijuna eura za projekte u okviru programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti, a sva se sredstva iskoriste, što svjedoči o velikom interesu za ovakav oblik mobilnosti. U programskom razdoblju od 2021. do 2026. financirano je više od 3.500 projekata, među njima velik broj organizacija koje sredstva dobivaju iz godine u godinu. Organizacijama koje su svojim dosadašnjim radom dokazale kvalitetu i dobile Erasmus akreditaciju sredstva su zajamčena, a velik dio njih bit će financiran i u novom programu Erasmus+, najavili su ovih dana iz Agencije za mobilnost i programe EU. Najviše sredstava dosad su povlačili sektori odgoja, općeg i visokog obrazovanja.


Zahvaljujući rastu budžeta ERASMUS+, studenti mogu očekivati više mjesta za odlazak na razmjenu, veće mjesečne stipendije te znatno lakši pristup razmjeni za one slabijeg imovinskog stanja. Trenutačno se stipendije za studente iz Hrvatske kreću između 500 i 750 eura mjesečno, ovisno o tome idu li na studij ili praksu te u koju skupinu zemalja putuju. Povećanjem proračuna financijske potpore uskladit će se s inflacijom i rastom cijena u Europi pa studenti mogu računati na iznose koji će pokriti veći dio stvarnih troškova.