RIJEKA – Hrvatska je u srijedu zabilježila 1.896 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2, što je za 46 slučajeva više nego tjedan ranije, kada je zabilježeno 1.850 novih slučajeva. Obrađeno je znatno više uzoraka, njih 9.919, te je udio pozitivnih testova bio manji od 20 posto, a manji je bio i broj aktivnih slučajeva koji je iznosio 6.985 zaraženih, kao i pacijenata koji se liječe u bolnicama. Njih je jučer bilo 2.264, od kojih je pomoć respiratora trebalo njih 209. Broj preminulih osoba nešto je manji nego ranijih dana, ali i dalje visok, pa su tako jučer bitku s koronavirusom izgubile 44 osobe.

U Primorsko-goranskoj županiji na sveukupno 1.133 obrađenih testova pozitivnih je bilo 18,8 posto, odnosno 213 novih slučajeva. U Kliničkom bolničkom centru Rijeka preminula je jedna osoba, dok je broj hospitaliziranih pao na 100 pacijenata, od čega njih devetero treba pomoć respiratora. Broj aktivnih slučajeva u odnosu na ukupan broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj i dalje je visok te je udio aktivnih slučajeva iz PGŽ-a u ukupnom nacionalnom broju činio više od petine, odnosno 1.501 slučaj.

Prema riječima ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a prof. dr. Vladimira Mićovića, značajan udio PGŽ-a u broju aktivnih slučajeva u Hrvatskoj može se objasniti velikim dnevnim brojem obrađenih testova, prema kojem je PGŽ jedna od vodećih, ako ne i vodeća županija u cijeloj državi.

Konfuzno u Velikoj Britaniji

– Mi cijelo vrijeme imamo velik broj testiranih osoba, a sad je taj broj ukupno testiranih od početka pandemije veći od 108 tisuća. Drugim riječima, što više testiraš, imaš i više novih slučajeva, objašnjava Mićović, dodajući da bi za preciznu analizu trebalo vidjeti koliko testiranih imaju županije koje trenutno bilježe niske stope novozaraženih.

Kad su brojke u pitanju, bitno je, kako upozorava Mićović, promatrati udio pozitivnih slučajeva u broju testiranih kojih je jučer u PGŽ-u bilo 19 posto, što je dobar pokazatelj kad se uzme u obzir da je naša županija ne tako davno imala gotovo trećinu pozitivnih u broju testiranih.

Iz Velike Britanije pak, jučer je stigla vijest da postoji mogućnost odgode primanja druge doze cjepiva i do tri mjeseca, što je bitno više od preporučena tri ili četiri tjedna između dvije doze. Na taj način povećao bi se broj ljudi koje se može brzo obuhvatiti cijepljenjem, a vlasti u Engleskoj odobrile su i davanje druge doze cjepiva različitog proizvođača ako nije na raspolaganju cjepivo kojim je obavljeno prvo cijepljenje. Američka FDA smatra da je takva ideja preuranjena i da nije u skladu s dosad dostupnim podacima. U PGŽ-u, kao i u cijeloj Hrvatskoj, svi koji su dosad cijepljeni zasad jedinim dostupnim cjepivom u Europskoj uniji, cjepivom Pfizer/BioNTech koje se bazira na glasničkoj RNK, primit će drugu dozu istovjetnog cjepiva koje su čuva pohranjeno u zavodima za javno zdravstvo. U PGŽ-u u ovom trenutku cijepljeno je oko tisuću ljudi iz prioritetnih skupina korisnika i zaposlenika domova za starije te zdravstvenih radnika, a iako je jučer Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila Modernino cjepivo koje se bazira na jednakoj gRNK tehnologiji kao i Pfizer/BioNTech cjepivo protiv koronavirusa i daje se u dvije doze, zasad se ne razmišlja o kombiniranju cjepiva različitih proizvođača.

– Naš plan je da sljedeći tjedan cijepimo još tisuću ljudi, što uvelike ovisi o tome kako ćemo dobivati nove pošiljke cjepiva. Naime, dio doza čuva se za docjepljivanje onih koji su već primili prvu dozu cjepiva, kaže glavni županijski epidemiolog dr. Dobrica Rončević.

Velik interes ljudi

U prvoj fazi cijepljenja protiv koronavirusa zavodi za javno zdravstvo imaju vodeću ulogu u organizaciji cijepljenja, ali i edukaciji budućih cjepitelja. Unatoč složenom postupku aplikacije cjepiva, Rončević kaže da dosad u PGŽ-u nije izgubljena niti jedna doza cjepiva. Naime, za provođenje cijepljenja potrebno je najmanje 25 ljudi koji će primiti cjepivo, s obzirom da se u jednoj bočici nalazi pet doza cjepiva koje se razrjeđuju fiziološkom otopinom, čija pak jedna bočica dolazi na pet bočica cjepiva. Pfizer/BioNTechovo cjepivo pohranjuje se na temperaturama ispod minus 70 stupnjeva, a kad se jednom pohrani u običan hladnjak, ondje može ostati pet dana, a nakon razrjeđivanja fiziološkom otopinom svega šest sati.

– Mi još uvijek slijedimo službenu preporuku da se kod druge doze primjenjuje cjepivo istog proizvođača. Različita cjepiva potiču različita antitijela i djeluju na različite virusne komponente. Možda se u budućnosti pokaže da ima smisla djelovati na imunost primjenom različitih cjepiva, no zasad se smatra da su nam potrebne dvije doze koje djeluju protiv istih virusnih komponenti, kaže Rončević.

Prema njegovim riječima, takve eventualne kombinacije, ali i dolazak cjepiva drugih proizvođača, morat će pratiti i adekvatna logistika, s obzirom da Modernino cjepivo ne zahtijeva toliko niske temperature kao Pfizer/BioNTech cjepivo koje se skladišti na minus 20 stupnjeva.

– Količine cjepiva koje imamo i dalje su bitno manje od interesa za cijepljenjem koji trenutno bilježimo, ističe Rončević koji vjeruje da je interes stanovništva dovoljan da se dosegne ciljana procijepljenost od 70 posto do ljeta koje bi samo po sebi trebalo usporiti širenje virusa.

Na udaru i Tokio

S druge strane, Izrael je trenutno svjetski rekorder po broju stanovnika koji su primili cjepivo protiv koronavirusa te se ova zemlja nada povratku normalnom životu već na proljeće. Cijepljeno je više od deset posto stanovništva, odnosno više od milijun stanovnika. Izrael ima stopu cijepljenja od 11,55 doza cjepiva na 100 ljudi, slijedi Bahrein s 3,49 i Velika Britanija s 1,47.