Više stotina mališana diljem Hrvatske nije se uspjelo upisati u dječji vrtić zbog činjenice da nisu primili cjepivo prema obaveznom Kalendaru cijepljenja.

Da dio roditelja odbija cijepiti svoju djecu poznato je već desetljećima, no unatoč naporima da se taj otpor umanji, i dalje bilježimo blagi, ali kontinuirani pad, upozoravaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Iako se ne radi o dramatičnom padu procijepljenosti, stručnjaci podsjećaju da time raste rizik od povratka teških zaraznih bolesti koje su desetljećima bile pod kontrolom.

Necijepljena djeca danas su najviše na udaru ospica, no na mala vrata vraćaju se i druge potencijano smrtonosne bolesti, poput difterije.

Loši trendovi

Posljednji službeni podaci o cijepljenju djece u Hrvatskoj govore da je prosječna procijepljenost djece do pete godine života oko 86 posto, dok u nekim županijama, poput Dubrovačko-neretvanske, protiv zaraznih bolesti nije cijepljeno svako drugo dijete.

Loše stoje i Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija gdje nije cijepljeno više od 20 posto djece, dok se Osječko-baranjska županija primiče toj granici.

Riječ je o podacima za 2024. godinu, no prema riječima epidemiologinje Vesne Višekrune iz HZJZ-a, podaci za 2025. ne pokazuju poboljšanje.

– Trendovi nisu dobri. Nakon nekoliko godina stagnacije obuhvata cijepljenjem, sada već drugu ili treću godinu bilježimo blagi pad, navodi epidemiologinja.

Prvi je ozbiljniji pad procijepljenosti zabilježen 2013. i 2014. godine, kada je u Hrvatskoj postao vidljiv organizirani antivakserski pokret. Do 2019. godine stanje je išlo nabolje, no pandemija COVID-19 ponovo je narušila povjerenje dijela građana u cijepljenje. Posljedice se osjećaju i danas.

Ključnu ulogu u podizanju procijepljenosti imaju pedijatri i liječnici školske medicine, koji s roditeljima razgovaraju tijekom redovitih pregleda, a ako roditelj i dalje ne želi cijepiti dijete, mogu ga uputiti epidemiologu na dodatno savjetovanje.

Ipak, ni to nije uvijek dovoljno.

– Dio roditelja, bez obzira na sva objašnjenja, i dalje ne želi cijepiti dijete.

Međutim, naši kolege na terenu primjećuju da se češće radi o odgađanju, nego o potpunom odbijanju cijepljenja, veli Vesna Višekruna.

Roditelji često žele pričekati da dijete »ojača«, prohoda ili progovori, vjerujući da će tada lakše podnijeti cjepivo.

No stručnjaci upozoravaju da je upravo suprotno.

Žrtve dezinformacija

– Djeca se cijepe u točno određenoj dobi zato što su tada najosjetljivija na teške komplikacije bolesti protiv kojih ih štitimo. Odgađanjem ostaju nezaštićena upravo kada im je zaštita najpotrebnija, upozorava epidemiologinja.

Najčešće je uzrok strah izazvan dezinformacijama koje se šire društvenim mrežama i internetskim forumima. Roditelji često dolaze s informacijama koje su pronašli na internetu, a riječ je o tvrdnjama koje su odavno opovrgnute ili su izvučene iz potpuno drukčijeg konteksta. Nažalost, takav sadržaj često je vidljiviji od službenih informacija, kaže Višekruna.

Ako se pad procijepljenosti nastavi, prve posljedice vidjet će se upravo kod ospica, kao najzaraznije bolesti gdje najbrže dolazi do narušavanja kolektivnog imuniteta.

Dovoljno je da virus uđe u skupinu u kojoj ima više necijepljenih osoba i može doći do epidemije. Ospice i dalje cirkuliraju u Europi, pa se virus može unijeti putovanjima, turizmom ili migracijama, što smo proteklih godina već iskusili. Hrvatska je posljednjih godina zabilježila i veću epidemiju hripavca, na što je dijelom utjecala i slabija procijepljenost.

U pojedinim europskim zemljama ponovno se pojavljuje i difterija, uglavnom među ranjivim skupinama stanovništva, ali epidemiolozi upozoravaju da bi se, uz dugotrajan pad procijepljenosti, bolest mogla ponovo širiti i u općoj populaciji.

– Difterija također može biti smrtonosna, pogotovo kod male djece. Postoje kožni oblici koji uglavnom nisu smrtonosni, ali ovaj koji uzrokuje anginu dovodi do stvaranje membrane u grlu i dijete ustvari ne može udahnuti. To je jako teška bolest, opisuje epidemiologinja Višekruna.