Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

Slonjšak se žali da joj na preporuke malo tko odgovara: ‘To pokazuje da ne prepoznaju problem’

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Preporučila je Ministarstvu zdravstva da razmotri mogućnost povećanja broja psihijatara koji bi se bavili dječjom i adolescentnom psihijatrijom



Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom požalila se da se na njezine preporuke ne odgovara, odnosno da ih se ne prihvaća u “zabrinjavajuće“ visokom postotku, osobito u odgoju i obrazovanju te socijalnoj zaštiti.


Od 294 preporuke i upozorenja upućena tijelima državne vlasti, županijama, gradovima i općinama i drugima, prihvaćena ih je samo trećina (101), djelomično petina (61), a odgovor nije poslalo 17 posto tijela tj. njih 50, navodi Anka Slonjšak u Izvješću o radu za 2022. godinu.


Najviše požurnica ministarstvima rada i obrazovanja


Zbog neodgovaranja, najviše požurnica uputila je ministarstvima rada i znanosti i obrazovanja, ali i centrima za socijalnu skrb, gradovima i općinama.




Od preporuka i pitanja koje je pravobraniteljica uputila prema 132 lokalne jedinice u Slavoniji, Baranji i Srijemu (pet županija, 22 grada i 105 općina) odgovor je dobila od 87.


Činjenica da je odgovore (i nakon požurnice) dostavilo 65 posto jedinica, ukazuje na to da unatoč manjim pozitivnim pomacima kod nositelja općinske, gradske i županijske vlasti i dalje ne postoji potrebna razina svijesti o ulozi koju jedinice imaju u izjednačavanju mogućnosti za OSI na svom području, konstatirala je.


Pravobraniteljicu žalosti neuvažavanje njezinih preporuka.


„Uvažavanje preporuka ujedno znači prepoznavanje problema s kojima se suočava ova ranjiva skupina i iskazivanje volje da se isti riješe u najboljem interesu za OSI“, naglasila je.


Najviše pritužbi na socijalnu skrb, rad i zapošljavanje


Pravobraniteljici se lani obratilo gotovo 2500 građana, najviše je onih s pritužbama na socijalnu skrb (565), zapošljavanje i rad (287), pristupačnost i mobilnost (256).


Iako je država prošle godine povećavala naknade ostvarene temeljem invaliditeta, inflacija je ta povećanja neutralizirala, a daljnje pogoršanje ekonomske situacije posebno je teško pogodilo OSI i njihove obitelji, zbog dodatnih troškova koje imaju.


Unatoč podatku da je prošle godine zaposleno 3800 osoba s invaliditetom više u odnosu na godinu prije, prostora za zadovoljstvo nema.


Od njih 645.000, koncem prošle zaposleno ih je bilo neznatno više od 15.500, a porast broja zaposlenih zapravo je rezultat ažuriranja baze podataka u Registru OSI.


Natječajni postupci i dalje su kamen spoticanja kod zapošljavanja osoba s invaliditetom, a s čim se sve takve osobe susreću opisuje pravobraniteljica na primjeru osobe koja se kreće pomoću kolica i koja je pozvana na razgovor za mjesto referentice.


Dan prije tog razgovora nazvala je poslodavca kako bi se raspitala postoji li prilagođen ulaz za OSI i dobila odgovor da postoji dizalo, no samo sat prije razgovora dobila je obavijest da zgrada uprave nema prilagođen pristup, pa nije mogla doći na razgovor.


Porast broja djece s problemima mentalnog zdravlja


Pravobraniteljica upozorava i kako je u 2022. porastao broj djece s problemima mentalnog zdravlja te preporučila Ministarstvu zdravstva da razmotri mogućnost povećanja broja psihijatara koji bi se bavili dječjom i adolescentnom psihijatrijom.


Navodi da su je Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež Zagreb i KBC-a Rijeka obavijestile da su bez njihova pristanka smjestile 699 osoba mlađih od 18 godina, u prosjeku dvije dnevno, osjetno više nego tri prethodne godine.


Godinu prije smješteno ih je 575, u 2020. godini 551, a u 2019. godini 488 osoba ili 211 manje nego prošle godine.


To upućuje na zaključak kako se radi o porastu broja djece s problemima mentalnog zdravlja, kaže Anka Slonjšak.


Podsjetila je i na podatak da svako peto dijete pati od nekog oblika psihičkih smetnji, a samo kod petine njih to je prepoznato i primaju potrebnu psihološku pomoć.


Slonjšak apostrofira nedostatak stručnog kadra za rad s djecom i adolescentima te navodi kako ni danas, zbog nedostatka dječjih i adolescentnih psihijatara, ne radi Odjel za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Split.


„Iako je posljednji obilazak Odjela bio prije sedam godina, tada novouređeni odjel ne radi ni danas“, upozorila je.