Ilustracija / ARhiva NL
Konzumacija alkohola jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Europi
povezane vijesti
Gotovo 90 posto hrvatskih učenika barem je jednom probalo alkohol, a skoro polovica s konzumacijom kreće već s 13 godina, upozorio je u srijedu pomoćnik ravnatelja za ovisnosti u HZJZ-u Željko Petković na okruglom stolu povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma.
Konzumacija alkohola jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Europi, povezana s gotovo svakom jedanaestom smrću, naglasio je Petković.
Svakog dana u Europi od posljedica alkohola umre više od dvije tisuće ljudi
Smrtnost uzrokovana alkoholom u europskoj regiji gotovo je tri puta viša nego na globalnoj razini, a svakoga dana od posljedica alkohola umre više od dvije tisuće ljudi, rekao je.
“Alkohol uzrokuje niz pogubnih posljedica – od preranog umirovljenja i nesposobnosti za rad do smrtnih slučajeva na samom radnom mjestu”, istaknuo je Petković.
Prema podacima HZJZ-a, u posljednjih mjesec dana alkohol je konzumiralo 65 posto odraslih te gotovo 70 posto mlađih odraslih, pri čemu je najviša prevalencija zabilježena u dobnoj skupini od 25 do 34 godine.
Prema posljednjim službenim podacima, prosječna potrošnja po odrasloj osobi pala je na 7,6 litara, što je smanjenje od 30 posto u odnosu na prethodno desetljeće, no stručnjaci upozoravaju da su u istraživanjima iz 2004. i 2005. zabilježeni novi, znatno opasniji obrasci pijenja.
Podaci međunarodnog istraživanja ESPAD iz 2024. pokazuju da je alkohol barem jednom u životu konzumiralo oko 90 posto učenika, dok ih je 56 posto pilo u posljednjih 30 dana. Oko 42 posto 16-godišnjaka prakticiralo je ekscesivno pijenje u jednoj prigodi, što je značajno iznad europskog prosjeka od 30 posto. Kao najčešći motivi za pijenje navode se osobno zadovoljstvo i ugoda.
Mikulić: Želimo spriječiti “ispadanje” pacijenata iz sustava
Voditeljica Službe za ovisnosti HZJZ-a Sanja Mikulić istaknula je važnost provedbe Akcijskog plana do 2026. koji se temelji na krovnoj Nacionalnoj strategiji do 2030. te najavila nove protokole o suradnji zdravstva, socijalne skrbi i pravosuđa kako bi se osigurao kontinuitet liječenja i spriječilo „ispadanje“ pacijenata iz sustava.
“Važno je osnažiti ulogu liječnika obiteljske medicine u ranoj intervenciji i ponovno povezati izvanbolničke službe s klubovima liječenih alkoholičara. Poseban fokus stavljamo na majke i roditelje u riziku, ali i na specifične programe za rizična ponašanja unutar radne okoline”, naglasila je.
Provedba mjera predviđa strožu regulaciju tržišta prema preporukama SZO-a, uključujući povećanje trošarina, ograničenje oglašavanja te fizičke dostupnosti alkohola. Najavljene su i smjernice za „sigurnija noćna okruženja“ na festivalima uz pojačani nadzor Državnog inspektorata nad provedbom zakona o zabrani prodaje maloljetnicima.
