“Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine” – naziv je prosvjeda koji će u subotu biti održan na trgu bana Josipa Jelačića u organizaciji tri sindikalne središnjice i Sindikata umirovljenika Hrvatske. Sindikati njime traže da minimalna plaća poraste na 1.100 eura, a prosječna na 2.200.

” Tražili smo nešto veću prosječnu plaću nego što je sada, zato što je prosječna europska plaća 3.150 eura bruto, a to je 2.200 neto. Prosječna mirovina trebala bi biti 50 posto od prosječne plaće. To je trošak rada koji u ovome trenutku odgovara svim drugim troškovima s kojima se svakodnevno radnik susreće, kazao je u “Otvorenom” Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a.

Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika kaže pak kako bi volio da svi imaju veće plaće, ali postoje ekonomske zakonitosti i ograničenja.

“Novac za isplaćivanje plaća se mora zaraditi i uprihodovati. U privatnom sektoru mi to uprihodujemo od naših korisnika i klijenata. U javnom sektoru to je novac koji dolazi u proračun kroz prikupljanje poreza. Prosječna godišnja bruto plaća u svim ekonomijama je proporcionalna bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika. Ove godine će bruto društveni proizvod u Hrvatskoj biti oko 24.000 eura po glavi stanovnika. Ako se uzme granica od 0,9 do 1,1 tog faktora, to je nekakav rang u kojem se bruto plaće kreću u svim državama u EU. Mi smo tu negdje oko 1, što znači da će ta bruto plaća biti nešto preko 2.000 eura. Njemačka ima 49.000 eura bruto društveni proizvod po zaposleniku i ona ima 4.400 bruto plaću mjesečno. To je nešto realno, što se po produktivnosti može kreirati i može isplatiti”, rekao je Oreščanin.

S ovakvim sindikalnim zahtjevom bruto godišnje plaće bi bile oko 190% bruto društvenog proizvoda, što je jednostavno neodrživo.

“Ako bi se to napravilo tako onda bi to značilo ili povećanje poreza i doprinosa ili dodatno zaduživanje države. U konačnici, zbog tih povećanja, bi se povećala i cijena rada koja bi onda bila ukalkulirana dodatno u cijenu proizvoda. To bi proizvelo novo poskupljenje i novu inflaciju, možda i dvoznamenkastu”, dodao je Oreščanin.

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada navodi da iz državnog proračuna koji je 39 milijardi eura, pola ide za plaće i mirovine.

“Nema tu nekakvog dodatnog prostora za neka velika povećanja. Nekako mi je nerealno da imamo neke snažne prosvjede u subotu, a istovremeno imamo ozbiljnu globalnu situaciju”, rekao je Vidiš.

Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, smatra da nije nužno da plaće ili mirovina budu veće, već je bitno da troškovi prate primanja kako bi se od tih dohodaka moglo živjeti.

Oreščanin je iznio podatak da je u Njemačkoj 10,5%-11% ljudi zaposleno u javnoj upravi, a u Hrvatskoj s javnim poduzećima oko 30%. Upitao je zašto dio ljudi iz javne uprave u Hrvatskoj ne bi radio neke poslove u privatnom sektoru ili pak otvorili svoje tvrtke.

Novosel se ne slaže s mišljenjima da sada nije trenutak za prosvjede i zahtjeve za veće plaće i mirovine.

“Danas nas uvjeravaju da nije vrijeme za ovakve zahtjeve i prosvjede, a na dnevnoj bazi se netko bogati, na dnevnoj bazi netko špekulira i na dnevnoj bazi imamo ratne profitere. Točan je podatak da je 336 posto rastao profit u proteklih nekoliko godina, a da su plaće u gospodarstvu, da su plaće rasle 70 i nešto posto. Točna je činjenica da od ukupno zajedničke stečene stvorene vrijednosti 40 posto ostaje za dividende i za profit, a preostalih 60 posto ide za sve druge troškove”, rekao je Novosel, piše HRT.