Foto ArhivaNL/Pixsell
"Ako to smanji inflaciju, ja ću pojesti svoju diplomu jer to je doslovno tragikomično", rekao je savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo Velibor Mačkić
povezane vijesti
Inflacija će u svibnju usporiti, a gospodarski rast u drugom kvartalu ponovo ubrzati nakon što je u prvom tromjesječju stagnirao ostvarivši rast od 0,1 posto u odnosu na kvartal prije – rekao je guverner Hrvatske narodne banke na odlasku Boris Vujčić na 32. tradicionalnoj ekonomskoj konferenciji koja se do nedjelje održava u Dubrovniku, a na kojoj Vujčić zadnji put sudjeluje kao guverner HNB-a jer od prvog lipnja preuzima dužnost viceguvernera Europske središnje banke.
“Imamo usporavanja rasta svugdje pa i u Hrvatskoj. Mi smo prošle godine predviđali usporavanje rasta za ovu godinu, ono je bilo posebno izraženo u prvom kvartalu. Prema visokofrekventnim pokazateljima koje zasad imamo za drugi kvartal gdje bi rast ponovno mogao popeti za nekih 0,8 posto , odnosno 2,5 posto na godišnjoj razini, što je blizu i naše procjene rasta BDP-a. Vidjeli smo da je do usporavanja u prvom kvartalu došlo zbog usporavanja investicija, industrijske proizvodnje snažnog usporavanja građevinarstva u prva dva mjeseca, međutim u 3. mjesecu smo vidjeli vrlo snažan skok u građevinarstvu, vidimo oporavak trgovine i to pokazuje da ćemo imati prelijevanje toga na drugi kvartal i onda i višu stopu rasta”, rekao je Vujčić koji nije htio komentirati Vladin antiinflacijski paket mjera kazavši tek da HNB u njegovoj izradi nje sudjelovao i podsjetivši da smo imali “nekoliko rundi” antiinflacijskih Vladinih mjera koje je HNB kasnije analizirao, što će biti slučaj i ovoga puta, ali ne odmah.
“Očekujemo da će stopa inflacije u svibnju pasti u odnosu na travanj. Ono što je dobro je smanjivanje stope inflacije hrane, prvenstveno, koja je bila na 4 posto, smanjila se na 3,7 posto, a past će ispod tri posto i bit će negdje između 2,5 i 2,8 posto u svibnju. Inflacija usluga se isto smanjuje koja je bila najtvrdokornija i održavala stopu inflacije povišenu, i praktički najveći doprinos inflaciji ostaje iz cijena energije koje su ostaju na povišenim razinama”, kaže Vujčić napomenuvši da će kretanje inflacije ovisiti o geopolitičkoj situaciji, otvaranju Hormuškog tjesnaca i normalizaciji trgovine naftom, plinom, gnojivom.
Savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo Velibor Mačkić je za razliku od Vujčića komentirao Vladin paket antiinflacijskih mjera i pri tom bio vrlo kritičan nazvavši ga “kombinacijom panike i dobrog starog upravljanja dojmom” pri čemu je upravljanje dojmom nazvao eufemizmom.
“To nije antiinflacijski paket, ovo je zapravo akcija spašavanja proračuna. Jedino što ostaje nejasno – koju to točno razinu deficita Vlada planira, to je ono što nam nisu rekli. Ovo s antiinflacijom ne vidim da ima ikakve veze”, rekao je Mačkić dodavši da je poznato samo da će planirati uštedjeti 1,4 posto BDP-a.
No, što je s porezima, upitao se Mačkić i zapitao se kako će se ponašati jedan dio tih ljudi kojima ćete povećati poreze, misleći na privatne iznajmljivače.
“Ako to smanji inflaciju, ja ću pojesti svoju diplomu jer to je doslovno tragikomično”, rekao je Mačkić.
Naveo je da se naša turistička ponuda oslanja na privatne iznajmljivače, a ne na velike hotelske kuće, a ulazimo u osjetljivo razdoblje godine za Hrvatsku pri čemu imamo najnižu potrošnju turista per capita i takve bi stvari Vlada trebala uzeti o obzir. Za očekivati je, kaže, da će se povećanje nameta u turizmu preliti na kupce.
“Tendencije pokazuju da će inflacija polako usporavati, ali hajdemo vidjeti koliko će ovo naše igranje koje nije usmjereno na snižavanje inflacije i može izazvati kontraefekt, to je ta tragikomičnost”, naveo je Mačkić dodavši da je Hrvatska među TOP 5 zemlja svijeta po udjelu turizma u BDP-u u društvu s Fidžijem, Makao, Aruba i Bahami.
Ekonomska konferencija HNB-a u Dubrovniku okupila je više od 130 sudionika, među kojima i guvernera grčke središnje banake i predststavnika američkih Federalnih rezervi koji će u dva dana konferencje razgovarati o temama kao što su digitalni novac, njegov razvoj i utjecaj na platne sustave i monetarnu politiku, centralno-bankarski novac, nezavinsost centralnih banaka, priuštivost stanovanja, privatni krediti i njihov utjecaj na gospodarsku stabilnost.