Republika Hrvatska uspješno privodi kraju provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), čime se službeno zaokružuje jedan od najvećih razvojnih ciklusa u povijesti zemlje. S obzirom na to da je rok za završetak svih mjera 31. kolovoza 2026., do kraja rujna podnijet će se objedinjeni završni, deveti i deseti zahtjev za plaćanje u iznosu od 2,7 milijardi eura, na temelju preostala 153 pokazatelja. Nakon uobičajene procedure evaluacije Europske komisije i Gospodarskog i financijskog odbora EU-a, završna plaćanja očekuju se do kraja 2026, piše u priopćenju Vlade.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) bio je temeljni dokument za korištenje sredstava dostupnih Republici Hrvatskoj u okviru instrumenta ”EU Nove generacije”, prvog paketa Plana oporavka Europske unije osmišljenog kako bi se europsko gospodarstvo što prije oporavilo od posljedica uzrokovanih pandemijom COVID-19.  Unutar njega uveden je Mehanizam za oporavak i otpornost iz kojeg se državama članicama, kroz vlastite nacionalne planove za oporavak i otpornost omogućilo korištenje bespovratnih sredstava.

Dosad Hrvatskoj isplaćeno 7,3 milijarde eura

Dosad je Hrvatskoj isplaćeno 7,3 milijarde eura, uz ostvarenu stopostotnu uspješnost u realizaciji dosadašnjih osam zahtjeva za plaćanje. U sklopu NPOO-a Hrvatskoj je na raspolaganju 10 milijardi eura (5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava i 4,2 milijarde eura zajmova), što čini gotovo 13% nacionalnog BDP-a. Temeljem do sada prikupljene dokazne dokumentacije, očekujemo ispunjenje gotovo svih indikatora u roku, a postoji vjerojatnost da se par indikatora nastavi realizirati izvan NPOO roka. Vlada je osigurala sve preduvjete za njihovu provedbu i nastavlja se raditi na njihovom punom ostvarenju.

Od samog početka provedbe, Hrvatska je jedna od najuspješnijih država Europske unije u provedbi Plana oporavka i otpornosti, a po omjeru raspoloživih sredstava i godišnjeg BDP-a, pozicionirala se na samom vrhu Europske unije, odmah iza Grčke kojoj je udio u BDP-u bio 16%.

Vlada Republike Hrvatske u potpunosti je provela svih 78 planiranih reformi kroz 162 reformska pokazatelja, pokazavši odlučnost u provođenju dubinskih promjena, a u realizaciji su bila i 244 investicijska pokazatelja.

Neki od primjera provedenih značajnih reformskih mjera odnose se na administrativno rasterećenje i povećanje produktivnosti hrvatskog gospodarstva kroz digitalizaciju, uvođenje cjelodnevne nastave, uređenje sustava plaća prema načelu jednake plaće za jednak rad, uspostavu mehanizma podrške za dobrovoljno spajanje jedinica lokalne samouprave (slijedom čega već bilježimo funkcionalno spajanje 270 jedinica lokalne samouprave), smanjenje broja neriješenih predmeta za gotovo 70 tisuća i skraćivanje trajanja sudskih postupaka u parničnim i trgovačkim predmetima za više od 200 dana, razvoj i provedbu novih ciljanih mjera aktivne politike zapošljavanja i uspostavu sustava i provedbu vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba, kao i uspostavu Registra stanovništva, obitelji i kućanstava.

Uz to, realizirana su brojna ulaganja poput:

Obrazovanje

Infrastrukturni projekti izgradnje i/ili obnove predškolskih ustanova kojima je osigurano preko 12 tisuća dodatnih mjesta u jaslicama i vrtićima diljem cijele Hrvatske

Infrastrukturni projekti izgradnje i/ili obnove osnovnih škola diljem cijele Hrvatske za potporu prelaska na cjelodnevnu nastavu kojima je kroz bespovratna sredstva izgrađeno i/ili obnovljeno 289 učionica diljem cijele Hrvatske.

Infrastrukturni projekti izgradnje i/ili obnove 55 srednjoškolskih učionica diljem Hrvatske.

Digitalna transformacija visokog obrazovanja – preko 90% javnih visokih učilišta imalo je korist od nadogradnje pasivne digitalne infrastrukture i nabave opreme.

Zdravstvo

Uspostavljen je sustav mobilnih ambulanti s 33 ambulantna vozila za primarnu zdravstvenu zaštitu na ruralnim, udaljenim i otočnim područjima, u svim hrvatskim županijama.

Uz to, uspostavljen je sustav mobilnih ljekarni kroz šest kamper vozila i dvije brodice kojima je osigurana opskrba lijekovima na područjima koja nemaju ljekarne u Karlovačkoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Zagrebačkoj i Brodsko-posavskoj županiji.

Socijalna skrb

Izgrađeno je devet centara za institucionalnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici za starije osobe poput onih koje smo obišli u Sv. Filipu i Jakovu, Dubrovniku, Đurđevcu, Grubišnom Polju, Medulinu, Loboru i Našicama.

Obnova

Energetski i cjelovito obnovljeno je više od 2 milijuna četvornih metara javnih i višestambenih zgrada poput zagrebačkog KB Merkur, KBC Zagreb (Rodilište Petrova) i zgrade Pravnog fakulteta, ili višestambenih zgrada u Kninu, Slunju, Obrovcu, Belom Manastiru i drugdje.

U Zagrebu su, između ostalog, obnovljeni Muzej Mimara, palače Hrvatskog povijesnog muzeja, Umjetnički paviljon i Muzej za umjetnost i obrt, a posebno se ističu projekti poslijepotresne obnove na Banovini, poput Opće bolnice “Dr. Ivo Pedišić” u Sisku, Gimnazije Sisak, Kuće hrvatske himne u Glini, Hrvatskog doma u Petrinji i drugih.

Promet

Moderniziran je i javni prijevoz – 20 novih tramvaja osigurano je za Grad Zagreb i 10 za Osijek, a nabavljeno je ukupno 179 autobusa na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet u brojnim jedinicama lokalne i područne samouprave, poput Ludbrega, Pule, Siska, Virovitice, Rijeke, Splita, Šibenika, Zadra i drugih.

Sredstva su uložena i u željeznicu – proizvedena su u Hrvatskoj i puštena u rad dva baterijska vlaka i modernizirana je željeznička dionica Zagreb Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor.

Uveden je potpuno elektrificiran i ekološki prihvatljiv sustav za prihvat i otpremu zrakoplova u zračnoj luci Zadar.

Energetika

Povećan je kapacitet LNG terminala na otoku Krku i ojačana je plinska infrastruktura, te je  revitaliziran, izgrađen i digitaliziran energetski sustav i prateća infrastruktura za dekarbonizaciju energetskog sektora ugradnjom pametnih brojila električne energije, nadogradnjom visokonaponske mreže i instalacijom novih kapaciteta baterijskih sustava i skladištenja energije.

Vodoopskrba i odvodnja

Izgrađeno je i obnovljeno preko dvije tisuće kilometara mreže javne odvodnje otpadnih voda i javne vodoopskrbe, uz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, poput projekata u Sinju, Imotskom ili Bjelovaru, kao i strukture za zaštitu od poplava, poput one u Gornjem Hrašćanu i Hrvatskoj Kostajnici.

Cilj NPOO-a bio je europska sredstva učiniti pokretačima razvoja, kvalitetnijeg života građana i konkurentnijeg gospodarstva. Zato sredstva iz NPOO-a nisu bila usmjerena samo na sanaciju kriza, već su strateški uložena u digitalnu i zelenu tranziciju, što dugoročno podiže produktivnost i konkurentnost našeg gospodarstva i osigurava rast kvalitete života naših građana.

Dinamična provedba reformi osigurala je Hrvatskoj snažan gospodarski rast koji je znatno iznad prosjeka europodručja, a odrazio se i na rast kreditnog rejtinga Hrvatske na visokokvalitetnu investicijsku razinu „A“ prema svim vodećim svjetskim rejting agencijama, što je jasan signal investitorima da je Hrvatska financijski sigurna, pouzdana i institucionalno stabilna država, koja, kao najmlađa članica, uspješno hvata korak s razvijenijim državama Europske unije.