Pošast droge

Sakoman upozorava: ‘U zadnjih pet godina potrošnja droge u Hrvatskoj porasla 400 do 1.000 posto. Političare nije briga’

Ljerka Bratonja Martinović

Dr. Slavko Sakoman / Foto SANDRA ŠIMUNOVIĆ/PIXSELL

Dr. Slavko Sakoman / Foto SANDRA ŠIMUNOVIĆ/PIXSELL

»Kanabis deformira unutrašnji motivacijski princip samog uma, kad je riječ o načinu života, prioritetima i vrijednostima. Klinci koji su do jučer igrali nogomet, gledali curice, najednom prestaju sa svime i sve se vrti oko toga - sakupimo lovu, kupimo joint i duvajmo. Na kraju trava više nije ništa, ubodu se druge droge, princip se integrira u život i ovlada čovjekom«, upozorava Sakoman



 


ZAGREB – Pandemija je povećala rizik od droga jer mladi podcjenjuju opasnost od konzumacije kanabisa, jedan je od zaključaka novog Svjetskog izvješća o drogama 2021. godine UN-ovog Ureda za droge i kriminal (UNODC). Prema tom izvješću, u posljednje 24 godine potencija kanabisa povećala se čak četiri puta u pojedinim dijelovima svijeta, kao što se i postotak adolescenata koji drogu smatraju štetnom smanjio za zabrinjavajućih 40 posto, i to unatoč dokazima da je upotreba kanabisa povezana s raznim zdravstvenim i drugim štetnim posljedicama, posebno među redovitim dugotrajnim korisnicima.



Navodi se, konkretno, da je postotak THC-a, kao glavne psihoaktivne komponente u kanabisu, u Europi porastao s oko šest posto na više od 11 posto u razdoblju od 2002. do 2019. godine, a u SAD-u s 4 na 16 posto od 1995. godine do danas. Postotak adolescenata koji kanabis smatraju štetnim smanjio se u SAD-u za 40 posto, a u Europi za 25 posto.


Foto KRISTINA ŠTEDUL FABAC/PIXSELL

Foto KRISTINA ŠTEDUL FABAC/PIXSELL





Većina zemalja izvijestila je o porastu upotrebe kanabisa tijekom pandemije. U anketama zdravstvenih radnika u 77 zemalja, njih 42 posto je izjavilo da se upotreba kanabisa povećala. U istom je razdoblju primijećen i porast nemedicinske upotrebe farmaceutskih lijekova.


Psihotične reakcije


Prema Svjetskom izvješću o drogama za 2021. godinu, oko 275 milijuna ljudi koristilo je drogu širom svijeta u posljednjih godinu dana, dok je više od 36 milijuna ljudi patilo od poremećaja izazvanih upotrebom droga.


Upravo su kod rane konzumacije droga takvi poremećaji najučestaliji, upozorava dr. Slavko Sakoman, jedan od vodećih stručnjaka za ovisnosti o drogama. Ni kanabis nije izuzet od teških posljedica po zdravlje.



– Ako se kanabis konzumira prije 21. godine, a kod nas se ta granica spustila čak na 14 i 15 godina, to je strašno opasna droga koja ugrožava proces završetka strukturiranja neuronske mreže mozga.



– Droga uzrokuje šest do 14 puta veći rizik psihotičnih reakcija u tom razvojnom razdoblju formiranja osobnosti, upozorava Sakoman. Rizik psihotičnih epizoda bitno je veći kod onih koji su s drogama krenuli prije punoljetnosti, pa mu tako dolaze mnogi konzumenti kanabisa s paranoidnim reakcijama, strahom da ih netko promatra, proganja… »U Novalji je tip zimi skočio s katamarana, jer je mislio da su svi putnici na brodu prerušeni specijalci. To je poremećaj percepcije svijeta, sličan shizofrenijskoj paranoji«, kaže.


Pogubna liberalizacija


U SAD-u nema alkoholnog pića do 21. godine. Zamislite da kod nas netko zabrani 20-godišnjaku kupiti pivo. Ali time se šalje poruka da želite da djeca bar do punoljetnosti imaju bistru glavu, veli Sakoman. Liberalizacija kanabisa bila bi, zaključuje, pogubna u Hrvatskoj gdje nismo u stanju provoditi nikakva zakonska ograničenja koja se odnose na maloljetnike pa bismo ubrzo imali situaciju da i oni lako dođu do »trave« s kioska.

 


Glavna prijetnja kanabisa, ističe dr. Sakoman, ne sastoji se u razvoju ovisnosti, već ona remeti sustav formiranja osobnosti pojedinca.


»Kanabis deformira unutrašnji motivacijski princip samog uma, kad je riječ o načinu života, prioritetima i vrijednostima. Klinci koji su do jučer igrali nogomet, gledali curice, najednom prestaju sa svime i sve se vrti oko toga – sakupimo lovu, kupimo joint i duvajmo. Na kraju trava više nije ništa, ubodu se druge droge, princip se integrira u život i ovlada čovjekom«, upozorava Sakoman.



Između 2010. i 2019. godine, broj ljudi koji koriste drogu povećao se za 22 posto, djelomično zahvaljujući globalnom rastu stanovništva.


Širenje tržišta


Samo na temelju demografskih promjena, trenutačne projekcije ukazuju da će broj ljudi koji konzumiraju drogu i dalje rasti, a u Africi se očekuje značajan porast od 40 posto, zbog brzog rasta populacije i mladog stanovništva.



Prema najnovijim svjetskim procjenama, oko 5,5 posto stanovništva u dobi između 15 i 64 godine najmanje je jednom koristilo drogu u proteklih godinu dana. Globalne procjene kažu da više od 11 milijuna ljudi ubrizgava drogu, a polovina ih živi s hepatitisom C. Opioidi i dalje izazivaju najveći teret bolesti povezanih s uporabom droga. Dva farmaceutska opioida koja se najčešće koriste za liječenje ljudi s poremećajima upotrebe opioida, metadon i buprenorfin, postala su sve dostupnija tijekom posljednja dva desetljeća. Dostupna količina za medicinsku uporabu povećala se šest puta od 1999. godine, s 557 milijuna dnevnih doza na 3.317 milijuna do 2019. godine, što ukazuje da je farmakološko liječenje temeljeno na znanosti sada dostupnije nego u prošlosti.


Istodobno buja trgovina drogom na »Dark webu«, koja se u deset godina učetverostručila. Danas ovo crno tržište prometuje s najmanje 315 milijuna američkih dolara godišnje. Brze tehnološke inovacije, u kombinaciji s okretnošću i prilagodljivošću onih koji koriste nove platforme za prodaju droga i drugih tvari, vjerojatno će stvoriti globalno tržište na kojem su sve droge sve dostupnije, smatraju u Uredu za droge UN-a. To bi, pak, moglo pokrenuti ubrzane promjene u obrascima upotrebe droga i dovesti do implikacija na javno zdravlje, stoji u izvješću.
Iako pandemija koronavirusa nije bitno omela narkotržište, promijenila je obrasce distribucije droga. U izvješću se navodi da se lanci opskrbe kokainom u Europi diverzificiraju, snižavaju cijene i povećavaju kvalitetu i prijete daljnjim širenjem tržišta kokaina. Dobra je vijest smanjenje broja novih psihoaktivnih tvari na globalnom tržištu sa 163 u 2013. godini na 71 u 2019. godini. To sugerira da su nacionalni i međunarodni kontrolni sustavi uspjeli ograničiti širenje novih supstanci u zemljama s visokim dohotkom, gdje su se one prvi put pojavile prije deset godina.