D. Škomrlj
Kako neslužbeno doznajemo, taj je prijedlog s uvođenjem poreza na aktivu u švicarskim francima došao iz HNB-a, ali prema našim izvorima u Vladi nisu oduševljeni tim prijedlogom
ZAGREB Odluka Vlade da trošak fiksiranja franka na 6,39 kuna snose isključivo banke smanjit će u ovoj godini bankama prihode za oko 400 milijuna kuna, ali da nije bilo te Vladine intervencije, odnosno da se krediti otplaćuju uz trenutno važeći, 20 posto veći tečaj te valute, banke bi imale gotovo jednake troškove.
Procjene Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da bi rast franka prouzročio povećanje udjela loših kredita u francima, što bi značilo da banke imaju obvezu dodatnih rezervacija koje bi iznosile gotovo koliko i trošak Vladine mjere.
Do tih su procjena u HNB-u došli testirajući domaći bankarski sektor na stresni scenarij u kojem su osim rasta franaka na 7,49 kuna, pretpostavljali i rast eura na 8,39 kuna. Rezultati predstavljeni u publikaciji »Financijska stabilnost« pokazuju da je razina otpornosti domaćeg bankovnog sustava još uvijek zadovoljavajuća i da nisu nužni stroži zahtjevi za kapital i likvidnost.
Taj zamišljeni udar, koji bi značio pogoršanje stanja u svjetskom gospodarstvu i pad hrvatskog BDP-a, domaći je bankarski sektor izdržao bez većih poteškoća, ali se pokazalo i da osam kreditnih institucija ne bi bilo dovoljno otporno ako bi se to doista dogodilo. No, koje su to kreditne institucije u HNB-u nisu željeli reći.
Opširnije u tiskanom izdanju
