Što ako se ročniku tijekom intenzivne vojne obuke promijeni zdravstveno stanje i više nije sigurno može li nastaviti s osposobljavanjem? Ministarstvo obrane želi jasnije urediti upravo takve situacije, propisujući žurnu procjenu zdravstvene sposobnosti kako bi se što prije utvrdilo može li ročnik nastaviti obuku ili je mora prekinuti. Budući da temeljno vojno osposobljavanje traje samo dva mjeseca, pravodobna odluka posebno je važna za sigurnost ročnika i organizaciju obuke.

Ministarstvu obrane danas je predstavilo izmjene i dopune triju pravilnika, a njihove su ključne novine obrazložili državni tajnik Tomislav Galić i ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ivan Jušić. Uz brže utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, predložene promjene donose povećanje dodataka na plaću pripadnicima Hrvatske vojske koji obučavaju ročnike te jednostavniju administrativnu proceduru za vojne obveznike bez prebivališta u Hrvatskoj.

U praksi su, naime, zabilježeni slučajevi u kojima je promjena zdravstvenog stanja tijekom obuke utjecala ili je mogla utjecati na sposobnost ročnika da je nastavi.

– Riječ je o fizički i psihički zahtjevnoj obuci. Ročnici tijekom 60 dana intenzivno borave u vojnim objektima, što nije njihovo uobičajeno životno okruženje, pa može doći i do promjena zdravstvenog stanja. U takvim slučajevima potrebno je utvrditi jesu li i dalje sposobni za obnašanje dužnosti u Hrvatskoj vojsci, pojasnio je Jušić.

Predloženim izmjenama Pravilnika o mjerilima i postupcima za ocjenu zdravstvene sposobnosti novaka i ročnika propisali bi se primjereni rokovi za zdravstvene preglede i psihologijska ispitivanja. Procjene bi se obavljale u nadležnim specijaliziranim ustanovama Vojnog zdravstvenog središta, odnosno u Zavodu za pomorsku medicinu u Splitu i Zavodu za zrakoplovnu medicinu u Zagrebu.

Važna je i odredba prema kojoj se postupak mora zaključiti jasnom ocjenom zdravstvene sposobnosti. Budući da se odluka o prekidu temeljnog vojnog osposobljavanja, u skladu sa Zakonom o obrani, može donijeti samo na temelju ocjene „nesposoban“, predlaže se ukidanje mogućnosti evidentiranja statusa „neocijenjen“ u ovom postupku.

Koliko je zdravstvena prilagodba važna, pokazuju i dosadašnja iskustva. Prema Jušićevim riječima, oko 100 ročnika dosad nije završilo temeljno vojno osposobljavanje. Tu brojku u MORH-u ne smatraju zabrinjavajućom s obzirom na zahtjevnost obuke.

Jušić se osvrnuo i na probleme zabilježene na početku provedbe, kada su roditelji u pojedinim slučajevima morali doći po ročnike čije se zdravstveno stanje promijenilo.

– Bio je to prvi naraštaj i takve situacije nismo očekivali, premda se mogu dogoditi. Zbog propusta pojedinaca u sustavu roditeljima smo se ispričali i nadamo se da se to više neće ponavljati, rekao je.

U međuvremenu se program nastavlja širiti. Četvrti naraštaj, koji broji 1000 ročnika, ulazi u vojarne, a od ukupno 2700 mladih koji su dosad završili obuku samo ih je 76 zatražilo priziv savjesti, odnosno manje od dva posto. Prema podacima koje je iznio Jušić, do 400 ročnika odlučilo je ostati u sustavu Hrvatske vojske.

Veći dodaci za one koji obučavaju ročnike

Druga važna promjena odnosi se na pripadnike Hrvatske vojske koji neposredno provode obuku. Njima se predlaže povećanje dodatka na plaću s dosadašnjih četiri na šest posto osnovice za obračun plaće.

Povećanje je predviđeno za djelatne vojne osobe raspoređene na dužnosti instruktora, viših instruktora i vođa timova – viših instruktora, i to za svaki dan u kojem najmanje četiri sata neposredno sudjeluju u provedbi obuke ročnika.

Razlog povećanja, prema objašnjenju MORH-a, leži u složenosti i odgovornosti posla, ali i u povećanju broja ročnika po pojedinom uputnom roku. Rad s mladima koji prvi put ulaze u strogo organiziran sustav zahtijeva dodatni nadzor, prilagodbu i kontinuirano usmjeravanje.

– Rad s ročnicima zahtjevniji je jer je riječ o mladim ljudima koje najprije treba socijalizirati i prilagoditi novom okruženju. Oni iz obiteljskog okruženja ulaze u sustav u kojem je sve strogo određeno – od vremena ustajanja i odlaska na spavanje do obroka i korištenja mobitela. Sve to netko mora kontinuirano nadzirati, objasnio je Jušić.

Provedba temeljnog vojnog osposobljavanja dosad je obuhvatila tri uputna roka, a u trećem je kapacitet povećan na 1000 ročnika. U skladu s rastom opsega posla, predviđeno je i povećanje sredstava za naknade instruktorima. Dosadašnji godišnji izdatak od približno 1,6 milijuna eura trebao bi porasti na oko 2,2 milijuna eura.

Jednostavnija procedura za Hrvate koji žive u inozemstvu

Treći pravilnik odnosi se na vođenje evidencije vojnih obveznika i izvršavanje vojne obveze, a predložene izmjene trebale bi olakšati administrativne postupke osobama koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

Prema prijedlogu, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale mogao bi odlukom odrediti područni odjel za poslove obrane nadležan za pojedinog vojnog obveznika koji živi u inozemstvu. Pritom bi se vodilo računa o tome da mu se odredi što dostupniji ured, kako zbog ostvarivanja prava i ispunjavanja obveza ne bi morao dolaziti u Zagreb.

– Ako je riječ o hrvatskom državljaninu koji je rođen i živi u Njemačkoj, a obitelj mu potječe iz Dalmacije, moguće je odrediti nadležni područni odjel u Splitu, Dubrovniku ili Zadru, ovisno o tome iz kojeg dijela zemlje potječe. Tako zbog rješavanja svojih prava i obveza neće morati putovati u Zagreb, pojasnio je Jušić.

Pritom se ne mijenja temeljno načelo da vojna obveza vrijedi za hrvatske državljane pod jednakim zakonskim uvjetima. Za one koji žive u inozemstvu predviđeno je javljanje diplomatsko-konzularnim predstavništvima Hrvatske, dok se obveze osoba s dvojnim hrvatskim i bosanskohercegovačkim državljanstvom uređuju i u skladu s međudržavnim sporazumom dviju zemalja.

Kako je objasnio Jušić, hrvatski državljani koji imaju i državljanstvo Bosne i Hercegovine, a prebivalište im je u Hrvatskoj, vojnu obvezu izvršavaju u Hrvatskoj. Oni koji imaju prebivalište u BiH obvezu izvršavaju ondje te ih se ne poziva na njezino izvršavanje u Hrvatskoj.

Iz pravilnika bi se ujedno izbrisala odredba o naknadi u visini dnevnice za službeno putovanje jer je to pitanje već uređeno drugim provedbenim propisom.

Sve tri predložene izmjene upućuju se u javno savjetovanje putem portala e-Savjetovanja, čime će zainteresirana javnost dobiti priliku iznijeti primjedbe i prijedloge. Savjetovanje o izmjenama Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba trajat će 15 dana, dok će za preostala dva pravilnika biti otvoreno 30 dana.