Zagreb povisio porez. Treba li istim putem krenuti i Rijeka koja ima 13.000 praznih stanova?

Foto Arhiva/NL

Rijeka ima oko 13.000 praznih stanova. Procijenjeni pak stambeni jaz iznosi oko 5.000 stambenih jedinica

povezane vijesti

Vladine mjere pogurale u dugoročni najam 80 tisuća stanova: u Rijeci kvadrat od 2.000 do 5.000 eura
Stari stanovi u deset godina poskupjeli 163, a novi 103 posto. Stručnjaci objašnjavaju što se događa
Uskokova optužnica protiv Roberta DiCaprija i njegove skupine: Prevarama s nekretninama zaradili gotovo 6,8 milijuna eura

Grad Zagreb povećao je porez na nekretnine sa 5 na 8 eura po kvadratnom metru, za prazne stanove i stanove u kratkoročnom najmu, ne bi li većim poreznim opterećenjem potaknuo vlasnike da ih dugoročno iznajme (ili prodaju) i tako povećaju ponudu stanova na tržištu, a kako bi se smanjio pritisak na rast cijena. Jer, potražnja je sve veća, a ponuda je ne prati, pa cijene ne prestaju rasti, niti za kupnju, niti za najam.

Procjenjuje se da je u Zagrebu oko 55.000 praznih stambenih jedinica, nešto ih je već, kao i na razini cijele Hrvatske, otišlo u dugoročni najam, čim je porez na nekretnine početkom prošle godine inicijalno i uveden, kao zamjena za porez na kuće za odmor. No, s obzirom da je potražnja za stanovima velika, te da je prosječna cijena novog stana u Zagrebu, bez POS-a, oko 3.500 do 3.600 eura, dok su najamnine također sve veće, po tisuću eura mjesečno, onda se gradska vlast odlučila na ovaj potez, podići porez na maksimalnu dopuštenu razinu od 8 eura po kvadratu.

Poduzimanje mjera

Stambeni jaz u glavnom gradu procjenjuje se na 38.000 stambenih jedinica. Toliko ih dakle još treba da bi svi građani koji traže stan mogli priuštivo stanovati. Budući da se ne gradi dovoljno, novogradnja je jako skupa, a sve su skuplji i nedostupniji i krediti. Poduzimaju se stoga mjere, barem se pokušava, i s državne i s razine gradova i općina, da se priuštivost poveća. No, ona se, prema izračunima ekonomista, konstantno smanjuje. Nešto bitnije bi se promijenilo samo drastičnim povećanjem ponude, da li tržišno, od strane developera, ili iz javnog sektora. Ugovara se i izgradnja POS-ovih stanova, što provodi državni APN u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. Inače, kako su potvrdili iz resornog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ukupnim mjerama Nacionalnog plana stambene politike postignuto je to da je tijekom 2025., dakle u jednoj godini, broj stanova u dugoročnom najmu na razini cijele Hrvatske povećan za čak 80.000. To je dakle dugoročni najam na tržištu koji se povećao između ostalog i zato što je za kratkoročni u zgradama potrebna suglasnost stanara, ali i zato što je generalno uveden porez na nekretnine. Priuštivi najam, gdje država posreduje između najmodavaca i najmoprimaca, tek bi trebao dati neke rezultate. Zagreb sada ide korak dalje pa s početkom 2027. povećava porez po kvadratu, međutim, nije jedini.

Prema navodima Porezne uprave, čak 41 grad i općina povećao je ovu stopu već u 2026. u odnosu na 2025., kada je porez i uveden. Od većih gradova povećao ju je primjerice i Split s prvotnih 1,99 na 5 eura, sa sličnim obrazloženjem kao i glavni grad. Ipak, struka je već skeptična. Malo tko će se, kažu, za dodatnih tri eura po kvadratu odlučiti na iznajmljivanje, ako to stvarno ne želi. No, za prazan stan od 100 kvadrata do sada se u Zagrebu plaćalo 500 eura godišnje, a sada će se 800 eura, što ipak nije malo povećanje. Za stan od 50 kvadrata primjerice iznos poreza sa 250 skače na 400 eura, itd. Dio tih praznih stanova kupovan je kao investicija, te su u urednom stanju, dok je dio njih vjerojatno i derutan ili ima neki vlasnički problem, uglavnom, postoji možda i neki valjan razlog zbog kojeg se ne iznajmljuje.

Raspon poreza

U Rijeci je stambeno pitanje također veliki problem. Gradi se premalo i gradi se skupo. Trži se postojeći stambeni fond za koji cijene u oglasnicima jako rastu. Prema nekim procjenama, ima oko 13.000 praznih stanova. Procijenjeni pak stambeni jaz iznosi oko 5.000 stambenih jedinica. Grad pokušava, u suradnji s Ministarstvom, u funkciju staviti neboder HŽ-a, no to su mikro-stanovi, jako malih kvadratura, za mlade. Rijeka ima problem s prostorom i stiješenjenošću, no gravitira joj cijeli riječki prsten, svojevremeno administrativno umjetno odsječen od grada. U okolici se živi, u Rijeci radi. No, i to se mijenja, jer povećale su se cijene i u riječkom prstenu. Tako je recimo u Viškovu nekad bilo bitno jeftinije, što je između ostalog i razlog velikog demografskog buma. No, sada se cijene stanova i najma, a ima sve više i kratkoročnog, sve više izjednačavaju s gradskim lokacijama. U Rijeci je porez na prazne i nekretnine u kratkoročnom najmu 5 eura po kvadratu, dok je recimo u Viškovu 1,60 eura.

Od većih gradova, prema tablici Porezne uprave o usporedbi iznosa poreza na nekretnine u 2025. i 2026., Split je dakle stopu povećao sa 1,99 eura na 5 eura. U Osijeku je stopa po kvadratu 0,60 eura, Pula isto ima 5 eura, dok je Zadar na 0,60 eura. Opatija je, prema podacima Porezne uprave, raspon ovog poreza sa 0,66 do 5 eura po kvadratu, povećala do 8 eura. Nadalje, Kostrena ima 1,66 eura, Kraljevica 4,50 eura, Klana 2,50 eura, Čavle 3 eura. Delnice su povećale raspon stopa sa 0,66 do 1,99 na 2 do 3 eura. Crikvenica ima od 1,50 do 5 eura, Krk 3,50 do 6 eura, Kastav 5 eura, Bakar 1,60 eura i Jelenje 1,33 eura.

Prema navodima Porezne uprave, ukupno je 41 općina i grad povećala iznos poreza na nekretnine, otkad je uveden, 12 općina i gradova smanjilo je iznos poreza na nekretnine, a 503 općina i gradova zadržalo je isti. Podaci za 2026. godinu kažu i da minimalni iznos od 0,60 eura po kvadratu primjenjuje 125 gradova i općina, dok je najveće porezno opterećenje od 5 do 8 eura po kvadratu propisalo 84 gradova i općina. Teško je međutim tu uspoređivati velike gradove, mala mjesta i ona koja žive od turizma. U svakom slučaju, Zagreb će sada možda biti i test za Rijeku: ako dugoročni najam bitno skoči, onda je to neki putokaz za povećanje priuštivosti stanovanja. Ne bi valjalo da se porez diže samo zbog povećanja poreznih prihoda, a bez valjanog opravdanja u statistici iznajmljenih stanova. Prihodi od ovog poreza su zajednički, odnosno dijele se između gradova/općina, te manjim dijelom županija. Priuštivo stanovanje je dobar razlog za povećanje poreza, ali ne bi bilo dobro da postane alibi za povećanje poreza.