Hrvatska ulazi u ekonomski i fiskalno sve zahtjevnije razdoblje jer se usporava ekonomski rast i potrošnja, a raste inflacija. Kako je potrošnja glavni izvor proračunskih prihoda, iako su ključni fiskalni pokazatelji zadržani unutar mastriških kriterija, rizici za fiskalnu stabilnost se povećavaju. Na ovu se temu, proračuna i nedavnog njegovog rebalansa, sada oglasilo i Povjerenstvo za fiskalnu politiku, koje Vladi preporučuje da »pojača kontrolu rashoda«.

Slabija potrošnja

Povjerenstvo je naime ocijenilo da »rebalans državnog proračuna za 2026. ne pokazuje uvjerljiv strukturni zaokret prema održivijoj javnoj potrošnji, iako upućuje na nastojanje očuvanja kratkoročne fiskalne discipline«. Stajalište Povjerenstva o izmjenama i dopunama proračuna, te izvanproračunskih korisnika za 2026. doneseno je na njegovoj 18. sjednici. Glavna je preporuka Povjerenstva Vladi da tijekom preostalog dijela godine pojača kontrolu rashoda i poduzme potrebne mjere kako bi se njihovo kretanje uskladilo s utvrđenom fiskalnom putanjom. Dodatno se naglašava potreba za snažnijom fiskalnom konsolidacijom te prilagodbom smjera fiskalne politike radi jačanja otpornosti javnih financija, povećanja učinkovitosti javne potrošnje i dosljednog poštovanja fiskalnih obveza. Iako je, naime, domaće gospodarstvo u prvoj polovici ove godine zadržalo otpornost i ostvarilo realni rast BDP-a od 1,9 posto, povjerenstvo je ocijenilo da niz pokazatelja upućuje na usporavanje gospodarske aktivnosti, stagnaciju zaposlenosti, sporiji rast realnih dohodaka i ustrajnost inflacijskih pritisaka.

Takva kretanja, navode, dodatno naglašavaju izazove povezane s očuvanjem kupovne moći stanovništva, konkurentnosti proizvodnog sektora i dugoročne održivosti javnih financija. Također, slabija potrošnja mogla bi ograničiti ostvarenje planiranih proračunskih prihoda. Povjerenstvo smatra da rebalans sam po sebi ne otklanja strukturne izazove javnih financija. Dok se povećanje planiranih prihoda u znatnoj mjeri oslanja na porezne prihode povezane s potrošnjom i ukupnom gospodarskom aktivnošću, istodobno je povećanje rashoda ponajprije povezano s višim i nefleksibilnim rashodima za mirovine, plaće i socijalne naknade.

– Usporavanje rasta ili slabija dinamika potrošnje stoga bi mogli ograničiti ostvarenje planiranih prihoda i dodatno otežati izvršenje proračuna, upozorava se. Ovo je povjerenstvo sastavljeno od neovisnih stručnjaka, a djeluje temeljem Zakona o fiskalnoj odgovornosti i zahtjeva EU-a o potrebi postojanja neovisnih nadzornih fiskalnih tijela. Damir Novotny, ekonomski analitičar i profesor, kaže da su svi proračuni do sada uvijek bili i socijalni i razvojni, i nikad se strukturne reforme nisu predlagale, niti će se sada provesti.

Koncept štednje

– Strukturne reforme znače ono što radi Merz u Njemačkoj i tome se svi protive. Nedavno je rekao da ne želi biti miss Njemačke da svi glasaju za njega, jer nije došao na izbor ljepote, nego provesti reforme u gospodarstvu, ali to nikako nije popularno. Svi znaju što je kod nas problem, problem su mirovinski fondovi, ljudi prerano idu u mirovinu, problem je zdravstveno osiguranje, gdje je puno zlouporaba, kao i nedostatak investicija u privatnom sektoru, a što spominje i OECD. Godinama već govorimo da se strukturne reforme moraju prelomiti preko proračuna, ali nitko to neće. Iako je rast usporio i dok god imamo rast i nema recesije, koncept štednje nikome nije u glavi. Ono što sada radi Vlada, isto bi radila i opozicija da je na njihovom mjestu – obilazi Europsku komisiju ne bismo li izvukli što više novca i time kompenzirali strukturne manjkove i probleme. Problem je i što nema industrije. A svi znamo da je javni sektor nisko produktivan i da mora smanjiti potrošnju, a ne je povećati, no to nitko neće napraviti, dapače, s obzirom na to da ide predizborna godina. Raste i trošak kamata, ali smo barem po statistici nisko zadužena zemlja. Naš udio od 56 posto javnog duga u BDP-u je mala beba u usporedbi s Italijom, Francuskom.

U takvim uvjetima još ima prostora i za povećanje plaća u javnom sektoru, iako je rad tamo na niskoj razini produktivnosti. No, to još može trajati, a svi znamo da ne vodi nikamo. Trenutno imamo povoljne okolnosti oko turizma pa se crpi položajna renta, plus novac iz EU-a, i tako idemo bez reformi dalje. To vodi u zamku dugotrajne stagflacije gdje ćemo imati 2 posto rasta godišnje, što je de facto stagnacija, i 4 posto godišnje inflacije, ističe Novotny. Veli da se više volimo baviti dnevno-političkim problemima, jer smo visokopolitizirana zemlja, i svaki dan je nešto novo, što se do drugog dana zaboravi, a strukturnim stavkama se ne bavi nitko: sve vlade to izbjegavaju, a vrijeme prolazi.