ZAGREB – Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zadovoljna je redizajnom mjera pomoći gospodarstvu, ali upozorava da rad nije jedini trošak poslovanja te da je likvidnost za mnoge i dalje ozbiljan problem, a pad prihoda i manji od 40 posto može biti fatalan, posebno za male i srednje poduzetnike.

“Nadamo se da će najavljeni redizajn mjera omogućiti očuvanje većeg broja radnih mjesta i spriječiti zatvaranje poslovnih subjekata. U interesu je svih poslodavaca da se poslovanje održi i da ne dođe do zatvaranja te bi sve epidemiološke mjere trebalo donositi imajući i to u vidu”, kaže se u HUP-ovu priopćenju.

Pad prihoda i rast troškova

Navode da uz pad prihoda poslodavci imaju rast troškova za sirovine i dijelove, logistiku i prijevoz te za preventivne zdravstvene mjere.

“Da bi oporavak u idućoj godini bio što lakši i brži, potrebno je implementirati kompenzacijske mjere tako što će se smanjiti i/ili ukinuti parafiskalni nameti te uvesti jednostavnije i manje zahtjevno administrativno opterećenje. Nadamo se da će najavljeni redizajn mjera omogućiti očuvanje većeg broja radnih mjesta i spriječiti zatvaranje poslovnih subjekata. U interesu je svih poslodavaca da se poslovanje održi i da ne dođe do zatvaranja te bi sve epidemiološke mjere trebalo donositi imajući i to u vidu”, zaključuju u HUP-u.

Premijer Andrej Plenković najavio je u utorak nove mjere za očuvanje radnih mjesta.

Prva mjera odnosi se na skraćivanje radnog vremena od 70 posto umjesto dosadašnjih 50 posto. Maksimalna mjesečna potpora po radniku porast će s 2000 na 2800 kuna i pojednostavit će se potrebna dokumentacija koji subjekti moraju podnijeti.

Druga mjera odnosi se na uvođenje stupnjevanja potpora za poslodavce sukladno padu prometa. Tako će potporu od 2000 kuna po radniku dobiti poslodavac za pad prometa od najmanje 40 posto, potporu od 2500 kuna za pad prometa od 45 do 50 posto, 3000 kuna po radniku biti će za pad prometa od 50 do 55 posto. Tri i pol tisuće kuna dobit će za pad od 55 do 60 posto, dok će 4000 kuna po radniku dobiti poslodavci kojim je promet pao 60 i više posto. Na te iznose korisnici potpora oslobađaju se plaćanja doprinosa.

Mjere se primjenjuju od 1. listopada do kraja godine, a po vladinim izračunima ukupan trošak svih mjera trebao bi biti između 300 i 350 milijuna kuna.

U osvrtu na nove mjere, HUP navodi i kako je anketirao svoje članice iz prerađivačke industrije, koje očekuju da će iduća godina donijeti tek blagi oporavak te da treba nastaviti sa skraćivanjem radnog vremena i osigurati dostupna i povoljna sredstva za likvidnost i investicije.

Kao tri najveća aktualna problema poslodavci ističu manjak novougovorenih poslova i narudžbi, kašnjenje u isporukama sirovina i likvidnost.

Usprkos krizi, navode iz HUP-a, u prerađivačkoj industriji nije bilo većih otpuštanja.

Anketa pokazuje da su poduzetnici zbog nedostatka posla otpustili samo 2,7 posto radnika, što po HUP-u s jedne strane ukazuje na to da poslodavci niti u kriznom vremenu ne pribjegavaju otpuštanjima kao prvoj reakciji na krizu, a s druge da su mjere za spas radnih mjesta u prvom valu donesene pravovremeno.

U HGK-u zadovoljni

Hrvatska gospodarska komora (HGK) zadovoljna je novim mjerama Vlade za pomoć gospodarstvu i ocjenjuje da je prilagodbom mjera napravljen još jedan korak u dobrom smjeru i poduzetnicima dan “mir barem do kraja godine”, priopćeno je u utorak iz HGK.

“Zadovoljni smo jer su prijedlozi HGK još jednom uvaženi – uvedena je gradacija potpora prema padu prometa i način na koji se taj pad mjeri. Time se maksimalno uzima u obzir specifičnosti svakog sektora, a dodatno će pomoći i rast potpora za skraćenje radnog tjedna”, ističe predsjednik HGK Luka Burilović u komentaru najnovijih mjera Vlade za pomoć gospodarstvu.

Burilović poručuje da su prioriteti i dalje isti – očuvanje likvidnosti i radnih mjesta.

“S ovim prilagodbama mjera napravili smo još jedan korak u dobrom smjeru i dali poduzetnicima mir barem do kraja godine“, smatra Burilović.

Iz Komore u priopćenju podsjećaju da se među danas predstavljenim mjerama prva odnosi na skraćivanje radnog vremena, sada od 70 posto umjesto dosadašnjih 50 posto. Maksimalna mjesečna potpora po radniku porast će s 2000 na 2800 kuna i pojednostavit će se potrebna dokumentacija koji subjekti moraju podnijeti.

Novost je i da se pad prometa neće mjeriti na mjesečnoj bazi, već će se uspoređivati pad prometa u drugom i trećem tromjesečju ove godine s prometom u istim kvartalima prošle godine. Tako se omogućuje realnija slika pada prometa u pojedinim djelatnostima, a iznimka su sektori kojima je rad ograničen odlukama Stožera, poput usluga hrane i pića. Njima je ostavljena mogućnost izbora računanja pada prometa na mjesečnoj ili kvartalnoj bazi, podsjećaju iz Komore.

Naime, kako je najavljeno iz vlade potporu od 2000 kuna po radniku dobiti poslodavac za pad prometa od najmanje 40 posto, potporu od 2500 kuna za pad prometa od 45 do 50 posto, 3000 kuna po radniku biti će za pad prometa od 50 do 55 posto, 3500 kuna za pad od 55 do 60 posto, dok će 4000 kuna po radniku dobiti poslodavci kojim je promet pao 60 i više posto. Na te iznose korisnici potpora oslobađaju se plaćanja doprinosa.

“Cilj je da mjere pojednostavimo i omogućimo da se u određenim područjima proširi opseg poslodavaca i grana koje će njima biti obuhvaćene”, rekao je premijer Andrej Plenković koji je na konferenciji za novinare, zajedno s ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipom Aladrovićem predstavio nove mjere pomoći gospodarstvu.

Mjere se primjenjuju od 1. listopada do kraja godine, a po vladinim izračunima njihov bi ukupni trošak trebao biti između 300 i 350 milijuna kuna.

Vlada danas najavljene mjere predlaže Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), a očekuje se da ih to tijelo prihvati na sjednici koja će se održati u četvrtak.