Puna polica mliječnih proizvoda kojima je rok trajanja istekao prije deset dana čest je prizor u trgovačkim centrima, posebno nakon što je prošla turistička sezona i nakon što se, čini se, trgovci žele riješiti zaliha, i to po punim cijenama.

Upozorilo nas je na to više čitatelja, neugodno iznenađenih situacijom koja se, kako kažu, ponavlja svake jeseni, ali i zabrinuti zbog građana koji ne obraćaju pozornost na datume, a pokvareni jogurt i nije najsigurniji za konzumaciju, posebno onima krhkog zdravlja.

– Što smo mi? Stoka? Derali su nas cijenama cijelo ljeto, a sad nam idu uvalit’ smrdljivu hranu. Ma da je jedan proizvod, možda bi’ i shvatila, dogodi se svima, vidim ja da fali »teta« u dućanu, ali baš da sve bude puno onoga što je trebalo ići u otpis, e, to je već prilično sumnjivo, kaže čitateljica Marija.

Brojne prijave

Da to nije izoliran slučaj, potvrđuju i objave Potrošačke platforme »Halo, inspektore«, koju je pokrenuo Europski centar izvrsnosti potrošača – ECIP, u kojima se, između ostaloga, upozorava na to kako nikad nije bilo manje brige o sigurnosti hrane nego danas.

– Pošast plijesni širi se Hrvatskom. U trgovačkim lancima diljem Lijepe Naše potrošači sve češće, gotovo svakodnevno, zatiču proizvode koji su postali pljesnivi iz raznih razloga. Inspektori ne stignu obaviti toliko nadzora koliko ima prijava potrošača. Bit će ih i sve više jer su kazne koje i kada se izreknu – minimalne ili smiješne. Novčane su to kazne koje trgovački lanci zarade u nekoliko sati, a možda i minuta rada…, navode iz »Halo, inspektore«.

Iz te platforme tvrde i da postoje brojne prijave djelatnika koji se žale da voditelji prodajnih mjesta i regionalni direktori zahtijevaju da se maksimalno smanji otpis robe, pa se onda, kažu, ostavljaju proizvodi u prodaji debelo iza proteka roka trajanja čak i u slučajevima kada piše »najbolje upotrijebiti do…«.

Na policama ima svega i svačega, od ribe kojoj je rok istekao prije 16 dana, a prodaju se i kašice za djecu s isteklim rokom, pa i gumeni bomboni kojima je rok istekao prije, ni više ni manje nego – godinu dana. U skladu s tim, smatraju iz »Halo, inspektore« kazne, koje predlažu ili određuju državni inspektori, shodno zakonu, trebale bi biti znatno veće.

No, kako odgovaraju iz Državnog inspektorata, u skladu s godišnjim planovima rada, sanitarna inspekcija kontinuirano provodi službene kontrole u maloprodajnim trgovinama i trgovačkim lancima, »prilikom čega se u okviru cjelovitih ili ciljanih nadzora kontroliraju i rokovi trajanja«. Osim u okviru planova, kontrole se provode i temeljem predstavki, navode u DIRH-u.

Obavezni podaci

– U 2025. godini u području sigurnosti hrane sanitarna inspekcija je provela 2.838 službenih kontrola u maloprodaji od čega se 1.593 nadzora odnosilo na uzorkovanje hrane radi provedbe analiza i ispitivanja parametara zdravstvene ispravnosti prilikom čega se kontroliraju i rokovi trajanja te 1.617 službenih kontrola u skladu s unaprijed definiranim ciljevima službene kontrole kao što su kontrola uvjeta čuvanja hrane i higijene u objektu, kontrola rokova trajanja, nadzor sustava samokontrole u objektu, uključujući i sustav kontrole rokova trajanja, itd., navode iz DIRH-a.

U skladu s općim načelima propisa o hrani, napominju, informacije na hrani moraju osigurati da potrošači budu informirani pri odabiru hrane koju kupuju te konzumiraju. Također, propisima o hrani definirani su obvezni podaci koji se moraju navoditi na hrani kao što je rok trajanja, kako bi potrošačima omogućilo prepoznavanje i pravilna upotreba hrane.

– Označavanje roka trajanja na hrani propisano je Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, na način da se rok trajanja hrane označava navodima »upotrijebiti do…« ili »najbolje upotrijebiti do…«. Hrana koja je s mikrobiološkog stajališta brzo kvarljiva i stoga je vjerojatno da će nakon kraćega razdoblja predstavljati izravnu opasnost za zdravlje ljudi, označava se s »upotrijebiti do« datumom. Nakon »upotrijebiti do« datuma hrana se smatra nesigurnom, odnosno po isteku »upotrijebiti do…« datuma hrana je nesigurna za konzumaciju te se ne smije nalaziti na tržištu. Potrošači ne smiju konzumirati hranu po isteku oznake »upotrijebiti do…« datuma, objašnjavaju iz DIRH-a.

Zabrana prodaje

Međutim, »najbolje upotrijebiti do…« su navodi povezani s kvalitetom hrane i predstavljaju razdoblje u kojem se može očekivati da će hrana ostati u svojem optimalnom organoleptičkom stanju (izgled, miris, okus). Nakon isteka toga datuma mogu se očekivati promjene u okusu, mirisu, izgledu ili konzistenciji hrane, ali će hrana i dalje biti sigurna za potrošača, pod uvjetom da se čuvala prema uputama na ambalaži i da ambalaža nije oštećena.

– Hrana se smije prodavati i distribuirati nakon isteka datuma minimalne trajnosti »najbolje upotrijebiti do…« uz uvjet da je sigurna, ističu iz Inspektorata.

Slijedom navedenog, kontrola i pravilno razumijevanje informacija na hrani u pogledu rokova trajanja od strane potrošača iznimno su važni radi sprečavanja konzumacije nesigurne hrane kao i nepotrebnog bacanja hrane.

– U 2025. godini sanitarna inspekcija u području sigurnosti hrane zaprimila je ukupno 457 predstavki koje su se u nekoliko slučajeva odnosile na istekle rokove trajanja uglavnom na istekli rok »najbolje upotrijebiti do« te vrlo rijetko na istekli rok »upotrijebiti do«. U slučajevima kada se zateknu proizvodi isteklog roka trajanja »upotrijebiti do« sanitarna inspekcija donosi mjeru zabrane te se za navedeni prekršaj izriče zakonom propisana kazna u iznosu od 660 eura za pravnu te 130 eura za odgovornu osobu. Također, subjektu u poslovanju s hranom se za navedeni prekršaj može na mjestu počinjenja prekršaja izreći novčana kazna u iznosu 330 eura za pravnu te 60 eura za odgovornu osobu, tumače.

Na razini maloprodaje, saznajemo u DIRH-u, sanitarna inspekcija je u 2025. godini pokrenula 61 prekršajni postupak te izrekla 536 novčanih kazni na mjestu počinjenja prekršaja u iznosu 131.651 euro, međutim ne vode se zasebno podaci o mjerama koje su se odnosile na nedostatke u pogledu rokova trajanja.

Prava potrošača – obavezan povrat novca

Tomislav Lončar, tajnik Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, objasnio je koja su prava potrošača kada u trgovini pronađu proizvode s isteklim rokom trajanja.

– Kada se pronađe proizvod s isteklim rokom trajanja, najbolje je odmah u trgovini napisati prigovor, a trgovac mora osigurati pisaći pribor, ili ga poslati na naznačene adrese trgovca mailom ili poštom. Na takav prigovor trgovac mora odgovoriti u roku od 15 dana, a ako potrošač ne dobije odgovor ili je s njime nezadovoljan, može poslati prijavu državnim inspektorima, govori Lončar i podsjeća da je trgovac dužan odmah ukloniti sve proizvode kojima je istekao rok trajanja.

Premda se obično ljudima ne da »gnjaviti« i vraćati proizvod koji su platili nekoliko eura, svakako bi trebalo, kada se primijeti nevaljali rok nakon kupnje, uz račun, zatražiti povrat novca, zbog poštenije trgovačke prakse. Odgovornost trgovine za nadoknadu eventualne štete (npr. zdravstvenih tegoba) uzrokovane konzumacijom takvih proizvoda postoji, objašnjava Lončar, ali sve tegobe treba dokumentirati, po mogućnosti, javiti se liječniku i posavjetovati se s nekom od udruga koje daju pravne savjete ili s odvjetnikom.