Deset godina na čelu Vlade Andreju Plenkoviću donijelo je velike promjene koje su obilježile Hrvatsku – od uvođenja eura i ulaska u Schengen do gospodarskog rasta, europskih ulaganja i velikih infrastrukturnih projekata. No uz ostvarene rezultate ostali su i problemi koji izravno utječu na svakodnevni život građana, od inflacije i visokih troškova stanovanja do demografskog pada i afera koje su potresale Vladu. Što je Hrvatska dobila tijekom Plenkovićevih mandata, gdje su granice njegovih uspjeha i koji izazovi ostaju neriješeni?

Uvođenje eura i ulazak u Schengen

Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

Hrvatska je 1. siječnja 2023. uvela euro i ušla u schengenski prostor. To su dva najveća konkretna koraka dublje europske integracije ostvarena tijekom njegova mandata. Olakšali su putovanja, trgovinu i financijsko poslovanje.

S druge strane, prelazak na euro poklopio se s razdobljem snažne inflacije. Nije opravdano svu inflaciju pripisati euru, ali su za građane poskupljenja i zaokruživanja cijena postala važan izvor nezadovoljstva.

Gospodarski rast i približavanje EU-u

Arhiva NL

Hrvatska je povećala nominalni BDP s približno 47 milijardi eura 2016. na očekivanih više od 100 milijardi eura 2026. Prema Europskoj komisiji, realni BDP porastao je 3,4 posto u 2025. godini. To je stvaran gospodarski napredak, premda nominalni rast uključuje i rast cijena.

Ostaje pitanje koliko je porastao realni dohodak po stanovniku, koliko je porasla produktivnost i koliko se poboljšala kupovna moć stanovništva – podaci su i tu na Plenkovićevoj strani, s obzirom na to da je prema Eurostatu i DZS-u, Hrvatska 2024. dosegla 79 posto prosjeka EU-a, dok je 2022. bila na 74 posto, a danas prelazi 80 posto.

Rast plaća i mirovina – ali i visoki troškovi života

Arhiva NL

Vlada je povećavala minimalnu plaću, plaće u javnim službama i mirovine te uvodila porezne promjene. To je poboljšalo nominalne prihode brojnih kućanstava.

Problem ostaje u tome da veća plaća ne znači automatski i veći životni standard ako stanovanje, hrana, energija i usluge poskupljuju jednako brzo ili brže. Europska komisija upozorava da je hrvatska inflacija 2025. bila 4,4 posto, nasuprot 2,1 posto u europodručju.

Korištenje europskih fondova

Grad Rijeka

Članstvo u EU-u pretvoreno je u značajan izvor financiranja cesta, infrastrukture, obnove i javnih ulaganja. U izvješću od 13. listopada 2026. Plenković je naveo da je Hrvatska od ulaska u EU u ukupnom odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna u plusu gotovo 22 milijarde eura.

Ključno pitanje ostaje koliko su sredstva povećala dugoročnu produktivnost i kvalitetu javnih usluga, a koliko su završila u projektima s ograničenim učinkom ili visokim troškovima održavanja. Prema podacima Vlade, školska i zdravstvena infrastruktura značajno je povećana i Hrvatska ide ka potpunom jednosmjenskom radu u školama.

Obnova nakon potresa

Patrik Macek/PIXSELL

Potresi u Zagrebu 2020. i na Banovini otvorili su jedan od najvećih infrastrukturnih i stambenih izazova države. Vlada je mobilizirala europska i proračunska sredstva, a obnova je tijekom godina napredovala. Krajem 2025. Vlada je izvijestila o približno 4,3 milijarde eura uloženih u obnovu.

Ovo je jedan od procesa koji nije bio brz, ali je u potpunosti obnovio centar glavnog grada i donio dodatnu protupotresnu zaštitu na većini javnih objekata.

Kadrovske promjene i odlazak ministara

Matija Habljak/PIXSELL

Jedna od slabosti Vlade, s obzirom na to da je tijekom Plenkovićevih mandata niz ministara napustio Vladu zbog sumnji ili političkih problema. Preko trideset ministara prošlo je kroz Vladu u 10 godina, ali to je i logičan slijed kadrovskih promjena kroz tako dugo razdoblje. Važno je razlikovati političku odgovornost od kaznene krivnje – odlazak ministra ne znači automatski da je počinio kazneno djelo. Ipak, učestali slučajevi postavljaju ozbiljno pitanje kadroviranja, nadzora i standarda odgovornosti.

Središnje pitanje ostaje jesu li mehanizmi kontrole dovoljno snažni da spriječe zlouporabe, bez obzira na stranačku pripadnost.

Veliki infrastrukturni projekti i energetika

LNG

Najveća ostavština vjerojatno će biti veliki projekti – Pelješki most, prometni koridori i LNG terminal na Krku obilježili su razdoblje velikih ulaganja. LNG terminal dobio je dodatnu važnost nakon ruske invazije na Ukrajinu i poremećaja europskog tržišta plina. Povećanjem njegova kapaciteta ojačana jke u bitnome energetska sigurnost Hrvatske i regije. Naravno, projekti se često planiraju i pripremaju godinama te se financiraju iz više izvora, stoga je ulazak u EU i korištenje europskog novca bilo presudno za uspjeh ovih projekata u velikoj mjeri.

Stanovanje i demografija

Sanjin Strukic/PIXSELL

Unatoč gospodarskom rastu, priuštivo stanovanje, iseljavanje i starenje stanovništva ostaju među najvažnijim dugoročnim problemima Hrvatske. Visoke cijene nekretnina posebno otežavaju osamostaljivanje mladih i osnivanje obitelji. Vlada je povećavala roditeljske naknade i potpore za djecu, a upravo su najavljene i dodatne demografske mjere. Mjerilo uspjeha nije broj najavljenih potpora, nego dugoročno kretanje broja rođenih, neto migracije, dostupnost vrtića i mogućnost mladih da kupe ili unajme stan. No plan stanogradnje (housinga) trebao bi dovesti do pada cijena nekretnina i najma, uz potpore za mlade obitelji.

Politička stabilnost i koncentracija moći

Igor Soban/PIXSELL

Plenković je vodio tri uzastopne vlade nakon parlamentarnih izbora 2016., 2020. i 2024. Dugotrajna vlast omogućila je kontinuitet politika i provedbu višegodišnjih projekata. Jedna od mantri je upravo stabilnost institucija i same vlasti, a činjenica je da su sve sastavnice demokratskog državnog sustava funkcionirale i u najvećim krizama poput one s Covidom ili potresom, te ratom u Ukrajini i političkim poremećajima na istoku Europe.

Konstanta su i sukobi s oporbom te s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, no niti u jednoj situaciji nije bilo opasnosti od prijevremenih izbora ili destabilizacije Sabora.

Međunarodni položaj i obrana

Goran Stanzl/PIXSELL

Uz euro i Schengen, Hrvatska je tijekom Plenkovićeva mandata nabavila borbene zrakoplove Rafale i nastavila ulagati u obrambene sposobnosti. Članstvo u NATO-u prethodi Plenkovićevoj vlasti, ali su pojedine važne nabave i odluke o obrani provedene tijekom njegovih mandata.

Glavno pitanje: jesu li izdvajanja za obranu, diplomaciju i međunarodne obveze usklađena s potrebama građana za kvalitetnijim zdravstvom, obrazovanjem, stanovanjem i drugim javnim uslugama, no svakako su ulaganja u obranu sastavni dio novog EU plana da do 2025. godine države članice izdvajaju 5 posto za obranu.