Čak i uz 50-postotni cenzus, neka buduća lokalna vlast u tom gradu mogla bi odlučiti vratiti dvojezičnost. Dovoljno je da se nakon idućih izbora u Gradskom vijeću konstituira nova većina koja će biti sklona takvom rješenju.
ZAGREB U slučaju uspjeha referendumske inicijative Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, u više općina i gradova bile bi uklonjene ploče s dvojezičnim natpisima. Međutim, ni to ne bi nužno na dugi rok protjeralo ćirilicu iz Vukovara što je ipak primarna namjera organizatora referenduma.
Bitni postotci
Ako većina građana podrži ideje Stožera, u deset općina i gradova dvojezičnost više ne bi bila zakonska obveza. Toliko ima jedinica lokalne samouprave u kojima manjine čine između 33 i 50 posto stanovnika. Osim gradova Vukovara i Vrbovskog, to su i općine Končanica, Plaški, Vojnić, Kneževi Vinogradi, Punitovci, Donji Kukuruzari, Gračac i Grožnjan. U Končanici dvojezičnost je obvezna zato što Čeha ima 47 posto, u Punitovcima Slovaka je gotovo 37 posto, u Kneževim Vinogradima udio Mađara je iznad 38 posto, dok u Grožnjanu Talijani čine 39,4 posto. U ostalih šest nabrojenih jedinica pripadnika srpske nacionalne manjine ima između 34 i 45 posto.
No, Ustavni zakon sada dopušta da općine i gradovi na svom području uvedu dvojezičnost i ako pripadnika nacionalne manjine ima manje od trećine. U Stožeru ističu da tu odredbu ne žele mijenjati.
– To nam uopće nije namjera. Jedna Istra primjer je dobrih odnosa većinskog i manjinskog naroda i to svakako treba ostati. Ali, ako prođe naš referendum, jedinice u kojima je dvojezičnost na snazi zato što manjina prelazi 33 posto, moći će ukinuti službenu upotrebu manjinskog jezika i pisma, ako će to htjeti. Takva je situacija u Vukovaru, gdje je Gradsko vijeće, izmjenama Statuta, već ukinulo dvojezičnost, kazao nam je član Stožera Vladimir Iljkić.
Opasnost
Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac upozorava da referendumska inicijativa predstavlja opasnost za dostignutu razinu manjinskih prava, ali ugrožava i međunarodnu poziciju Hrvatske.
– Kad bi Mađari, Slovaci, Česi, Talijani i Srbi u desetak gradova i općina izgubili status koji imaju sada pa bi ovisili o volji većine, njihova bi prava u Hrvatskoj bila ozbiljno ograničena. A sama Hrvatska bila bi izložena negativnim reakcijama pojedinih zemalja i međunarodnih organizacija. Podsjećam da je uvjet za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU bila zakonska odredba o pragu od 33 posto, istaknuo je Pupovac, koji čak smatra da bi nova zakonska regulativa izazvala negativne posljedice i za Hrvate koji su manjina u drugim europskim zemljama.
I drugi saborski zastupnici manjina Furio Radin, Vladimir Bilek i Deneš Šoja neprihvatljivim smatraju referendum o pravima manjina i najavljuju da će njihov zastupnički klub zauzeti jedinstven stav na tu temu.
Nelogična inicijativa
