Duge liste

Na izbore ide čak 38.000 kandidata: Svaki stoti stanovnik želi u lokalnu politiku

Tihana Tomičić

Na izborima će biti 14 milijuna listića, kad se zbroje sve kombinacije vrsta lista - predsjednik DIP-a Đuro Sessa / Foto Patrik MACEK/PIXSELL

Na izborima će biti 14 milijuna listića, kad se zbroje sve kombinacije vrsta lista - predsjednik DIP-a Đuro Sessa / Foto Patrik MACEK/PIXSELL

Rijeka je među gradovima s najviše kandidata za gradonačelnika, čak 11, koliko ih ima i Split, dok ih je u Zagrebu desetero, a u Osijeku sedmero. U 21 županiji u prosjeku je po deset kandidata za župana



ZAGREB – Ako je Hrvatska doživjela demografsku katastrofu i doista ima oko 3,8 milijuna stanovnika, tada će se čak svaki stoti građanin naći na ovim lokalnih izborima – DIP je naime jučer objavio da na izbore 16. svibnja izlazi ukupno oko 38.000 kandidata. Predajom lista u četvrtak navečer stekli su se uvjeti da lokalni izbori i izborna kampanja i službeno započnu, a Grad Rijeka je među gradovima s najviše kandidata za gradonačelnika, čak 11.
Naravno, brojka od 38.000 kandidata odnosi se i na izvršnu i na predstavničku vlast na lokalnim izborima 16. svibnja, dakle na sve župane, županijske skupštine, te gradske i općinske načelnike i vijeća. Tako je na listama za županijske skupštine, uključujući i Grad Zagreb koji ima status županije, ukupno 7.104 kandidata, a na listama za gradska i općinska vijeća 28.867 kandidata.


Transparentnije o troškovima


Novina svibanjskih lokalnih izbora jest da će svi sudionici svoja izvješća o troškovima promidžbe unositi u poseban informacijski sustav. To će morati učiniti sedam dana prije izbora i 30 dana nakon njih, rekao je predsjednik DIP-a Đuro Sessa i naglasio kako će svi podaci o financijama biti objavljeni na jednom mjestu, mrežnoj stanici DIP-a.

 


Izborna šutnja




Kandidata za župane i njihove zamjenike je 225, a u taj su broj uključeni i kandidati za zagrebačkog gradonačelnika i njegove zamjenike. To znači da je u 21 županiji u prosjeku po deset kandidata za župana, a u tom smislu PGŽ je još i skromna županija, jer taj broj nije dosegao niti deset. Ukupno, za općinske načelnike i gradonačelnike kandidiralo se 1.901 osoba, uključujući i zamjenike.
Osim u Rijeci, i u Splitu je 11 kandidata, u Zagrebu deset i u Osijeku sedam.
Izborna promidžba će trajati do 14. svibnja u ponoć, kada nastupa dvodnevna izborna šutnja, tako da promjena po tom pitanju nije bilo, mada je u vrijeme digitalnih platformi po mnogima izborna šutnja izgubila smisao. Drugi krug izbora održat će se 30. svibnja, iako je toga dana državni praznik.


Na Baniji u šatorima


Provedba lokalnih izbora osigurana je i na potresom pogođenoj Baniji.
Tamo gdje biračka mjesta neće biti moguće smjestiti u zgrade, izbori će biti organizirani u šatorima, njih 25 koji će biti postavljeni dan prije izbora. Osam šatora bit će podignuto u Glini, sedam u Petrinji, četiri u Sisku, po tri u Donjim Kukuruzarima i Majuru. Birači koji su se nakon potresa raselili s Banovine neće moći glasovati u drugim mjestima – zakon je neumoljiv, i kaže da se može glasovati samo prema mjestu prebivališta, kazao je Đuro Sessa.

 


Epidemiološke mjere


Ukupno, izbori će se provoditi na 6.572 biračkih mjesta, dok će u biračkim odborima biti po deset članova. Ono što javnost najviše zanima su rezultati, a glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski najavio je da će se izborni rezultati u nedjelju, 16. svibnja »puštati« od 21 sat i osvježavati svakih 15 minuta. Uz to, na izborima ćemo imati 14 milijuna listića, kad se zbroje sve kombinacije vrsta lista, rekao je predsjednik DIP-a Đuro Sessa.
Naravno, s obzirom na COVID-krizu postavilo se i pitanje kako će glasati osobe u samoizolaciji ili zaražene koronavirusom – po istom principu kao i lani u srpnju, na izborima za Sabor. To znači da će članovi biračkog odbora ići kod njih kući, a zaraženi će moći glasovati uz pomoć druge osobe da se izbjegne bilo kakav kontakt članova biračkog odbora i zaražene osobe, rekao je predsjednik DIP-a. Na novinarski upit tko će nadzirati provedbu epidemioloških mjera na predizbornim skupovima, potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić Križanić tumači kako politički skupovi nisu izborna radnja, pa slijedom toga nisu u ingerenciji ni DIP-a, ni nižih povjerenstava. A nadzirat će ih onaj tko i inače nadzire, COVID redar, odnosno civilna zaštita.