ZAGREB Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju (EU) u zajednički europski proračun uplatila 19,7 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju, zaključno s jučerašnjim danom, iz EU-a primila 34,1 milijardu kuna čime je ostvaren višak od 14,4 milijarde kuna, izvijestili su u četvrtak iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

»Sa sve bržom i kvalitetnijom apsorpcijom EU-ovih sredstava dostupnih kroz fondove Europske unije ta će razlika kontinuirano nastavljati rasti«, poručuju iz Ministarstva.

Ističu da se trenutačno u Hrvatskoj više od 80 posto svih javnih investicija i 8306 privatnih poduzeća financira nepovratnim sredstvima EU-ovih fondova.

Iz Ministarstva napominju da je, kada je riječ o korištenju europskih fondova, Hrvatskoj na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura, a da je trenutno ugovoreno 66 posto alokacije, raspisano gotovo 85 posto natječaja, dok je korisnicima isplaćeno 21 posto dodijeljenih sredstava.

Naglašavaju da je u svrhu postizanja gospodarskog i socijalnog rasta te razvoja Hrvatske na svim razinama, omogućeno financiranje velikih infrastrukturnih projekata iz područja prometa, zdravstva, znanosti, poduzetništva, očuvanja okoliša.

Tako izdvajaju izgradnju Pelješkog mosta, trenutno najvećeg i najvažnijeg projekta u Hrvatskoj, zatim razvoj Zračne luke Dubrovnik, nadogradnju i elektrifikaciju željezničke pruge Vinkovci-Vukovar, modernizaciju tramvajske infrastrukture na području grada Osijeka, ulaganje, opremanje i rekonstrukciju bolnica i domova zdravlja, izgradnju računalnog i podatkovnog oblaka, projekt Istraživačko-edukacijskog centra za zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja, izgradnju i obnovu studentskih domova, izgradnju poduzetničkih zona, projekt Centra za upravljanje posjećivanjem Nacionalnog parka Krka, Arheološki park Vučedol itd.

»Opća gospodarska kretanja u Hrvatskoj od ulaska u Europsku uniju pokazuju pozitivan smjer, kao što je porast bruto domaćeg proizvoda, smanjenje nezaposlenosti, porast izvoza, pogotovo u EU, što je rezultat bescarinskog pristupa jedinstvenom tržištu od 500 milijuna stanovnika. Stabilno okruženje u okviru EU-a pogoduje i razvoju turizma kao iznimno značajne gospodarske grane. U pogledu fiskalne politike, učinjen je velik iskorak te su ostvareni značajni napori na području javnih financija, a pritom su preokrenuti i trendovi koji su bili izrazito nepovoljni, uz brojne mogućnosti koje pružaju EU-ovi fondovi«, zaključuje se u priopćenju Ministarstva.