RIJEKA – Predstečajni postupak kojim Miladin Marković pokušava pronaći spas za pogone Drvne industrije Klana ušao je u novu fazu. Nakon što je prvi plan financijskog i operativnog restrukturiranja povučen na doradu zbog ozbiljnih primjedbi dijela vjerovnika, pred njima je izmijenjeni prijedlog koji mijenja uvjete otplate najvećeg dijela višemilijunskih dugova.

Hoće li nova verzija dobiti potrebnu potporu, trebalo bi se doznati 17. studenoga, kada je na Trgovačkom sudu u Rijeci zakazano ročište za glasanje o planu.

U osnovi, novi prijedlog ne donosi promjene za najveći broj vjerovnika. Glavna novost odnosi se na banke i razlučne vjerovnike, svrstane u prvu skupinu, na koju otpada gotovo polovica ukupno utvrđenih tražbina.

Od nešto više od devet milijuna eura priznatih potraživanja, na njih se odnosi 4,44 milijuna eura. Upravo je prema toj skupini uprava DI Klane u novoj verziji plana napravila jedini ustupak.

Marković je povećao ponuđenu jednokratnu isplatu s 25 na 30 posto potraživanja, dok je za preostali dio duga prvi put jasno odredio rok i uvjete otplate, uključujući i kamatu.

Tako bi se 30 posto potraživanja isplatilo u roku od godine dana od pravomoćnosti rješenja o prihvatu i potvrdi plana, a preostalih 70 posto, odnosno oko 2,8 milijuna eura, otplaćivalo bi se tijekom pet godina, uz poček od 12 mjeseci.

Za razliku od prvotnog prijedloga, koji nije predviđao kamate na odgođeni dio duga, novi plan uključuje fiksnu godišnju kamatu od 3,6 posto, koja bi tekla od pravomoćnosti plana do konačne otplate.

Općina Klana protiv

Prvi plan povučen je na doradu nakon ozbiljnih primjedbi dijela vjerovnika. Banka Kovanica ocijenila ga je financijski i operativno nerealnim, dovodeći u pitanje održivost predloženog namirenja, dok je Privredna banka Zagreb upozorila na način grupiranja vjerovnika.

Protiv prvog prijedloga izjasnili su se i klanjski vijećnici, s obzirom na to da DI Klana Općini duguje oko 80.000 eura. O novom prijedlogu Općinsko vijeće trebalo bi se izjasniti na sjednici zakazanoj za ovaj utorak, no prema prijedlogu koji ide pred klanjske vijećnike, Općina će biti i protiv ovakvog plana.

Kod preostale dvije skupine vjerovnika uvjeti namirenja ostali su nepromijenjeni. U skupinu B uvršteni su vjerovnici za koje uprava tretira da su nužni za nastavak poslovanja, a njihove tražbine iznose nešto manje od 600.000 eura.

Među njima su Hrvatske šume i Ministarstvo financija. Njihov bi se dug namirio u cijelosti, bez otpisa, ali i kamata, kroz sedam jednakih polugodišnjih obroka i poček od godine dana.

Najbrojnija je skupina C, u koju je uvršteno osamdesetak ostalih vjerovnika, s ukupnim tražbinama od gotovo četiri milijuna eura. Njima se, kao i u prvom planu, predlaže otpis 40 posto potraživanja, odnosno približno 1,6 milijuna eura, dok bi se preostalih 60 posto također otplaćivalo u sedam polugodišnjih obroka, počekom od 12 mjeseci i beskamatno.

Među najvećim vjerovnicima te skupine su HEP-ova društva, HEP-Opskrba i HEP-ODS, kojima je DI Klana ostala dužna nešto više od milijun eura. Po iznosu potraživanja slijede tri člana obitelji Marković, koji zajedno potražuju oko 925.000 eura. U istoj skupini nalazi se i Općina Klana.

Prodaja 42 posto dionica

Za provedbu plana Marković računa na ulazak strateškog partnera, prodaju dijela dugotrajne materijalne imovine koja nije u funkciji poslovanja, ali i na prodaju dionica društva.

U dokumentu se tako precizira prodaja 4.127 vlastitih (trezorskih) dionica, odnosno 42 posto temeljnog kapitala DI Klane, na kojima Erste&Steiermärkische banka ima upisano založno pravo u iznosu od 400.000 eura.

Koja bi se neoperativna imovina prodavala i koliko bi se njezinom prodajom moglo uprihoditi, u planu nije precizirano, kao što nije adresiran ni potencijalni strateški partner.

Prema podacima o vlasničkoj strukturi s kraja prošle godine, 4.127 vlastitih dionica činilo je 42 posto temeljnog kapitala, dok je Miladin Marković kao fizička osoba raspolagao s 4.785 dionica, odnosno 48,8 posto udjela.

Jedan od argumenata kojima Marković obrazlaže prednosti predstečajne nagodbe jest procjena da bi vjerovnici u stečajnom postupku prošli znatno lošije. U novom planu tvrdi se da bi u tom slučaju mogli naplatiti manje od 20 posto utvrđenih tražbina, i to tek za pet do sedam godina.

Sada je na vjerovnicima da procijene nudi li plan predstečajne nagodbe za DI Klana dovoljno čvrste temelje za nastavak poslovanja i naplatu njihovih potraživanja.

Pritom će važnu ulogu imati ne samo povoljniji uvjeti ponuđeni bankama nego i vjerodostojnost financijskih projekcija, osiguranje novca za podmirenje obveza te mogućnost stvarnog oporavka proizvodnje.

Upravo će održivost takvog modela, uz usporedbu s mogućnostima naplate u stečaju, biti ključna za odluku o sudbini klanjske tvornice.

Projekcija rasta dobiti

Ako je vjerovati poslovnim projekcijama iz plana, u DI Klani danas radi osamdesetak ljudi, a tvrtka bi ovu godinu trebala zaključiti s 240.000 eura bruto dobiti.

U projekcijama za razdoblje do 2031. godine Marković predviđa rast godišnjih prihoda i bruto dobit veću od milijun eura u svakoj od idućih godina. Ona bi, prema prikazanim izračunima, trebala porasti s 1,08 milijuna eura u 2027. na 1,41 milijun eura u 2031. godini.