"Za to možda nisu krivi mediji, nego imamo jedan dosta čudan sistem, o kojem ćemo morati razgovarati i možda ga i mijenjati jer u ovoj kampanji bilo je praktički nemoguće doprijeti do medija osim teškim incidentima", kazao je Milanović
ZAGREB U Hrvatskoj su u sedam sati otvorena birališta na kojima će birači glasovati za izbor 12 članova u Europski parlament (EP) koji će Hrvatsku u tom tijelu predstavljati od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja do redovitih izbora za članove EP-a na razini cijele Unije iduće godine.
Predsjednik Vlade i SDP-a Zoran Milanović glasovao je jutros na izborima za Europski parlament (EP) na biračkom mjestu u Osnovnoj školi “Petar Zrinski” rekavši pritom novinarima kako vjeruje da će odaziv biti malo veći nego što je obično praksa za europske izbore.
“Prvi su europski izbori u hrvatskoj povijesti i drago mi je da se održavaju na poseban i odvojen dan,” rekao je Milanović.
Nikad dovoljno informacija za izaći izbore, rekao je dodajući da treba objašnjavati cijelo vrijeme što je Europski parlament.
Upitan jesu li poruke kandidata za EP doprle do birača, Milanović je odgovorio da su teško dopirale i zbog medijskog praćenja.
“Za to možda nisu krivi mediji, nego imamo jedan dosta čudan sistem, o kojem ćemo morati razgovarati i možda ga i mijenjati jer u ovoj kampanji bilo je praktički nemoguće doprijeti do medija osim teškim incidentima”, kazao je Milanović.
Izborni dan do 11 sati u Hrvatskoj i inozemstvu prolazi bez dojava GONG-u o većim nepravilnostima tijekom prvih izbora za Europski parlament.Sudeći prema malobrojnim pozivima građana, koji dojavljuju manja kršenja izborne šutnje ili probleme birača bez važećih osobnih iskaznica koji nisu upisani u popis birača, izborni dan prolazi bez ozbiljnijih dojava o izbornim nepravilnostima, priopćeno je iz GONG-a.Što se tiče društvenih mreža, objave novih sadržaja trećih osoba, koje nisu sudionici izbora, ne smatraju se izbornom promidžbom, odnosno kršenjem izborne šutnje koja u Hrvatskoj traje danas do 19 sati. Temeljem dojave građana da u Zagrebu pojedini članovi biračkih odbora predloženi od strane HDZ-a vode evidenciju tko je od njihovih članova glasao, GONG podsjeća da je zadaća biračkih odbora provedba glasanja na biračkim mjestima te osiguravanje pravilnosti i tajnosti glasanja. Članovi biračkih odbora moraju obavljati isključivo aktivnosti propisane zakonima i uputama Državnog izbornog povjerenstva, a nikako druge zadaće koje su dobili od svojih političkih stranaka. Vođenje evidencije o izlasku birača na izbore može u konačnici otvoriti mogućnost za nezakonit utjecaj na birača da glasa ili ne glasa, što je kazneno djelo propisano Kaznenim zakonom. U priopćenju se napominje da na ovim izborima nema GONG-ovih promatrača jer će, zbog ograničenih kapaciteta i procjene rizika, svoje promatrače usmjeriti prema lokalnim izborima u svibnju. GONG podsjeća birače da se informiraju kako izgledaju primjeri valjanih listića. Također, premda je pozivanje građana da izađu na izbore pozitivno, GONG poziva vjerske službenike da se suzdrže od javnog iznošenja vlastitih političkih preferencija tijekom misnih slavlja jer se to može smatrati utjecajem na slobodan izbor političkih predstavnika. GONG podsjeća birače s prebivalištem u Hrvatskoj koji nisu upisani u popis birača jer im je istekla osobna iskaznica, da moći glasati uz potvrdu koju mogu izvaditi u svom uredu za opću upravu. Upute mogu naći na internetskoj stranici Ministarstva uprave i na biračkim mjestima. Što se tiče glasanja u inozemstvu, GONG podsjeća birače koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a nisu se aktivno registrirali za glasanje, da će moći ostvariti svoje biračko pravo na biračkom mjestu gdje će dobiti potvrdu za glasanje. GONG zaprima neanonimne dojave građana o uočenim nepravilnostima na e-mail [email protected], telefona (01) 4825 444 te na Facebooku i Twitteru.
Hrvatski predstavnici u Europskom parlamentu moraju dobro poznavati hrvatske institucije i komunicirati s građanima, rekla je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić koja je u nedjelju ujutro glasovala za zastupnike u Europskom parlamentu.
“Očekujem da poznaju institucije, u prvom redu hrvatske, europske će upoznati, te da imaju komunikaciju i s domaćim institucijama i s biračima i da ondje budu što aktivniji”, rekla je.
Po njezinim riječima, Hrvatska nema koristi od onih koji bi “razgrađivali europske institucije”. “To može biti politički stav, ali zemlja od toga ne profitira, nego od ljudi koji znaju na koji način mogu ondje postupati”.
Iako se katkad čini da nekoliko glasova nije mnogo, drži Pusić. “Ako ste jasno profilirali svoj stav, može se mnogo postići”, rekla je ministrica koja očekuje da izlaznost na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament bude “europska”.
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko glasovao je jutros na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, na biračkom mjestu u mjesnom odboru Središće, a novinarima je tom prilikom izjavio kako su ovo povijesni izbori na kojima građani Hrvatske odlučuju o svojim predstavnicima u Europskoj uniji.
Ovo su povijesni izbori za Hrvatsku i njezine građane na kojima hrvatski građani odlučuju kako će živjeti u Europskoj uniji i kako će ih predstavljati zastupnici koje danas biraju, kazao je novinarima predsjednik Hrvatskoga sabora.
Istaknuo je kako očekuje da svi danas izabrani u Europskom parlamentu govore hrvatskim jezikom kako bi hrvatski građani znali što i koju politiku zastupaju. Europska unija će prijelomno utjecati na živote hrvatskih građana, kazao je Leko, koji je na biralište u mjesni odbor Središće došao u društvu supruge Biserke.
Oni koje danas biramo predstavljat će hrvatske građane u Europskom parlamentu, jedinom tijelu koje ima legitimitet, koji su izabrali građani Europe.
Na novinarsko pitanje kakvu izlaznost očekuje, predsjednik Hrvatskog sabora kazao je kako očekuje veći odaziv od prosječne izlaznosti u Europskoj uniji.
Predsjednik Hrvatske demokratske stranke (HDZ) Tomislav Karamarko glasovao je danas na izborima za zastupnike za Europski parlament (EP) na biračkom mjestu u zagrebačkoj Sedmoj gimnaziji i poručio da bi što više građana trebalo izaći na ove izbore.
“Volio bih da nisu u pravu oni koji su rekli da će biti mala izlaznost na izbore. Mislim da je to bitno”, rekao je nakon glasovanja novinarima.
Prvi srpnja ove godine, napomenuo je, povijesni je moment ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Bilo bi dobro da pokažemo jednu snagu i volju te naprosto veselje što postajemo građani Europske unije, rekao je Karamarko i dodao da su ovo su prvi takvi izbori, te da će se ponoviti iduće godine, kada su redovni izbori za zastupnike u Europski parlament.
Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament do 11 sati ukupno je izašlo 5,98 posto birača, odnosno njih skoro 179 tisuća, izvijestilo je Državno izborno povjerenstvo.Najveći odaziv zabilježen je u Karlovačkoj županiji, gdje je glasovalo 7,63 posto birača, a najmanji u Zadarskoj županiji – 4,59 posto te Bjelovarsko-bilogorskoj, 4,69 posto.Prema podacima o odazivu u gradovima i sjedištima županija, najviše ih se odazvalo u Karlovcu – 8,5 posto, a slijede Varaždin s 8,31 posto i Sisak s 8,09 posto birača. U glavnom gradu Hrvatske do 11 sati izašlo je 7,6 posto birača. Najmanje ih je bilo na biralištima u Bjelovaru (4,02 posto), Zadru (4,27 posto) i Koprivnici (4,33 posto).Po riječima člana DIP-a Zorislava Hama, izbori protječu mirno i bez većih problema, a potvrdila su se i očekivanja o manjem odazivu birača, što je i iskustvo ostalih europskih država.Ham je Hini rekao da je dio građana iznenađen što se zbog nevažeće osobne iskaznice ne nalaze na popisu birača, iako se o tome dosta govorilo u medijima, a osim zbog toga, dosadašnji odaziv mogao biti i posljedica nepostojeće izborne promidžbe stranaka, što je izazvalo rezignaciju birača. Rekao je i da je dio birača vjerojatno odustao zbog medijskih najava o navodno složenom načinu glasovanja.Iako izbori protječu u tolerantnoj i demokratskoj atmosferi, DIP je s terena dobio dojavu o incidentu u Petrinji gdje je morala intervenirati policija jer je jedan muškarac vrijeđao članicu biračkog odbora, te je protiv njega zbog remećenja javnog reda i mira podignuta prekršajna prijava.
Na izborima mogu sudjelovati svi hrvatski državljani s pravom glasa, ali i državljani drugih članica Unije s prebivalištem u Hrvatskoj, ako su pravovremeno zatražili upis u popis birača.
Cijela Hrvatska jedna je izborna jedinica, a birači mogu birati između 12 kandidata s 28 kandidacijskih lista – 27 stranačkih i jedne liste skupine birača. Od stranačkih lista samostalnih je 19, a osam koalicijskih.
Pravo glasa ima 3.738.708 birača s prebivalištem u Hrvatskoj i 2.243 njih bez prebivališta u Hrvatskoj, što je 763.814 birača manje nego na europskom referendumu u siječnju prošle godine.
Današnji su izbori prvi na kojima pravo glasa imaju i osobe koje su potpuno lišene poslovne sposobnosti, što im je omogućeno novim Zakonom o registru birača koji je Hrvatski sabor usvojio krajem prošle godine. Novina je i mogućnost “preferencijalnog glasa”, odnosno pravo birača da osim neke od lista zaokruži i jednog od kandidata na listi kojem daje prioritet u odnosu na druge kandidate.
Članovi EP-a biraju se izravno, a uz Vijeće ministara čini zakonodavnu vlast EU. Članovi se biraju na temelju općeg, slobodnog i jednakoga biračkog prava, tajnim glasovanjem, a mandat im traje pet godina. Danas izabranim predstavnicima Hrvatske u EP-u mandat će trajati godinu dana, do redovitih izbora 2014.
Europski parlament, osim što usvaja europske zakone, zajedno s Vijećem provodi demokratski nadzor nad drugim institucijama EU-a, osobito nad Komisijom čije povjerenike može odobriti ili odbiti, ima pravo izglasati nepovjerenje Komisiji te s Vijećem dijeli ovlast nad proračunom EU-a. Članice EU s više stanovnika imaju i veći broj zastupnika u EP-u.
