Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, ovih je dana jedna od najzaposlenijih i najtraženijih osoba u Hrvatskoj.

U vrijeme našeg razgovora »uhvatili« smo ga na Rabu gdje je u suradnji s Turističkom zajednicom Kvarnera organizirao koordinacijski sastanak u sklopu kojeg je predstavio i novi Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma za razdoblje do 2027. godine. Bilo je, dakako, riječi i o dosadašnjem tijeku turističke godine, s naglaskom na ostvarene rezultate prometa te o planiranim promotivnim aktivnostima na emitivnim tržištima.

Nekoliko dana prije, iste je koordinacije održao s turističkim čelnicima Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske županije kao i onima Virovitičko-podravske županije. Naravno, direktor Staničić bit će i jedan od najvažnijih panelista na današnjoj konferenciji Novog lista na kojoj će se raspravljati o učincima koje je na domaći turizam učinio ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen, točnije u monetarnu i teritorijalnu uniju, u prostor bez novčanih i graničnih barijera.

Optimističan start

Vrijedno je u uvodu razgovora istaknuti i priznanje koje je nedavno Staničiću, samim time i hrvatskom turizmu, dodijeljeno zadnjih dana svibnja kad je ponovo izabran za potpredsjednika Europske putničke komisije (European Travel Commision – ETC), najvažnijeg i najstarijeg međunarodnog turističkog udruženja u Europi koji čini 35 nacionalnih europskih turističkih organizacija, kao i pridruženi članovi među kojima su agencije, pružatelji usluga u turizmu te prijevoznici.

S razlogom je hrvatski turizam slavio 1. siječnja ove godine. Osvrnemo li se na turističke brojke koje su pratile već i sam prvi kvartal turističke godine, razvidno je bilo kako je prostor bez granica značajnije utjecao na turistička kretanja uobičajena u tom dijelu godine.

– Točno. Moram istaknuti da smo ove godine ostvarili povijesno najbolju predsezonu tijekom koje je realiziran veći broj kraćih vikend-putovanja s naših najbližih emitivnih tržišta kao što su Slovenija, Austrija, Italija, Mađarska. Tu apsolutno vidim direktan utjecaj ulaska Hrvatske u šengenski prostor. Činjenica je da će se gosti puno lakše odvažiti na kraća putovanja, pa i na ručak u Istru ili Kvarner, ako znaju da nema čekanja na graničnim prijelazima. Osobno smatram da ulazak Hrvatske u Schengen te uvođenje eura predstavljaju dvije vrlo važne komponente za daljnji razvoj turizma u našoj zemlji. Brži i lakši protok roba i usluga hrvatskom turizmu donose novu dimenziju i još konkurentniju poziciju, posebice na europskom tržištu s kojeg se u Hrvatskoj ostvaruje oko 90 posto ukupnog turističkog prometa.

Najveće koristi od ulaska u šengenski prostor u prvoj su fazi zabilježili hotelijeri. S obzirom na to da ste u zadnjih nekoliko tjedana održali koordinacije u svim jadranskim županijama, kakav je refleks tih procesa promatran očima jednih od najvažnijih dionika hrvatskog turizma?

– Da, cijeli ovaj mjesec smo na terenu. Održavamo koordinacijske sastanke sa sustavom turističkih zajednica i predstavljamo novi Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma do 2027. godine, dogovaramo aktivnosti do kraja tekuće godine i rješavamo aktualne probleme. Što se samih hotelijera tiče, oni u dosadašnjem dijelu godine bilježe vrlo visoku stopu rasta turističkog prometa te trenutno ostvaruju poraste od oko 19 posto u dolascima te oko 11 posto u noćenjima u odnosu na lani. S navedenim rezultatom rast prometa koji bilježe hotelijeri osjetno je bolji od generalne stope rasta noćenja svih kapaciteta zajedno, a koja iznosi pet posto rasta u dosadašnjem dijelu godine u odnosu na lani.

Rezultati do sredine srpnja pokazuju kako se nalazimo u novoj rekordnoj godini. Što nas prema najavama očekuje u kolovozu?

– U dosadašnjem dijelu srpnja ostvareno je oko 3,6 milijuna dolazaka i 21,8 milijuna noćenja što ja na razini srpnja lani. Nastavak pozitivnih trendova očekujemo i u kolovozu. Najave su jako dobre, znamo i da susjedima Talijanima kreće Ferragosto pa očekujemo i veći priljev gostiju s tog tržišta. Ipak, moram istaknuti da nam je u ovoj godini poseban fokus na razdobljima pred i posezone u kojima Hrvatska ima najveće potencijale daljnjeg održivog rasta. Turistička godina traje 12 mjeseci, uspješno smo odradili prvo poluvrijeme pa idemo u tom ritmu odraditi i drugi dio utakmice.

Uzmemo li da je samo središte turističke godine u kojoj se upravo nalazimo podložno brojnim faktorima na koje je nemoguće utjecati, svjedočili smo primjerice i velikim vremenskim nepogodama, za naše podneblje poprilično neočekivanog intenziteta, hoće li nam rujan i mjeseci koji slijede pokazati dodatne benefite bezgraničnosti?

– Očekujemo dobre rezultate u rujnu i dalje od posezone. Trendovi se mijenjaju, sve veći broj turista bira rujan i listopad za svoj odmor. Mnogi žele izbjeći vrućine, visoke temperature, gužve u destinaciji. Nastavit ćemo djelovati u smjeru cjelogodišnjeg poslovanja u turizmu jer će to u konačnici dugoročno značiti i veće prihode. Ulaskom u prostor Schengena imamo olakšane uvjete za ostvarenje tog cilja.

Za svačiji džep

Osvrnemo li se na monetarnu uniju, ona je uz jednostavnost plaćanja i gubitak obaveze odlaska u mjenjačnice, donijela i politiku zaokruživanja na razini eura. Kod nas kao da centi ne postoje. Euro kao da smo izjednačili s kunom pa nam je sve »okruglo«?

– Što se tiče uvođenja eura sami ste rekli da je olakšan proces plaćanja, nema više troškova konverzija, jednostavnije je i uspoređivanje samih cijena proizvoda i usluga. A što se zaokruživanja tiče, mislim da je to dio procesa prilagodbe na novu valutu koji će s vremenom proći ili je to možda dio našeg mentaliteta pa volimo zaokružiti.

Mnogo je kritika upućeno rastu cijena koje su naglašenije u domeni smještaja i izvanpansionske potrošnje. Istina, u pravilu klišeizirano se vade podaci za kuglicu sladoleda, pivo ili kavu. Na kraju krajeva svake godine svjedočimo vrlo glasnim povicima kako je naš turizam – preskup?

– Ove godine na red je došla cijena kuglice sladoleda. Naši su se mediji raspisali o jednoj ili eventualno nekoliko lokacija gdje su kuglice sladoleda 5 eura. Svi znamo da je cijena uglavnom niža bilo gdje drugdje u Hrvatskoj. Rezultati koje naša zemlja bilježi i ove godine potvrđuju da Hrvatska nudi dobru vrijednost za novac. Nemojmo se zavaravati pa misliti da su današnji putnici slabo informirani, da ih je lako prevariti i slično. Živimo u vremenu kada vrlo brzo dođete do bilo koje informacije iz domene putovanja ili pak savjeta i iskustva nekog drugog putnika koji je već boravio u određenoj destinaciji.

I sami smo se uvjerili da cijene na pojedinim, svakako najznačajnijim lokacijama gradova na moru ili u beach barovima jesu značajno više, ali ne u usporedbi s konkuretskim državama. S druge strane, u središtu Pule itekako je moguće za 10 eura dobiti pizzu i veliko pivo. Decilitar domaćih, dobrih vina je 1,5 eura. Sjećamo se zimus u Münchenu, za vrijeme sajma turizma, litra vina, »otvorenog«, u restoranima je imala cijenu od 50 do 70 eura.

– Vjerujem da se u Hrvatskoj može pronaći sadržaj za svačiji džep. Svi naši gosti dobro znaju zašto su odabrali Hrvatsku, a da je tome tako potvrđuju i podaci iz naše analize cijena turističkih usluga u nama konkurentnim zemljama. Hrvatska je u ovom trenutku cjenovno konkurentna u svim segmentima turističke ponude. Ima svakakvih slučajeva i iznimaka, uvijek će ih i biti, ali iz iskustva znam da takvo poslovanje nije dugoročno. Gosta možete prevariti samo jednom. Ono što stalno ističem je adekvatna vrijednost za novac. Nužno je gostu dati kvalitetnu uslugu jer samo zadovoljan gost je onaj koji se ponovo rado vraća u destinaciju.

Domaći turisti

Iako biste to možda morali pitati vi mene, ne ja vas, kako se mediji u drugim zemljama odnose prema svom turizmu. Kod nas se stječe utisak da se dominantno naglašavaju negativnosti, da se vadi pojedine segmente bez izlaganja cjelovite slike?

– Žao mi je što smo ponekad sami sebi najveći neprijatelji. Naime, povezivati cjelokupni hrvatski turizam s ponekim negativnostima, koje pritom često nisu do kraja provjerene ili dovoljno istražene, dugoročno može dovesti do puno štete, smanjiti turistički promet, a posljedično i prihode. Moram ovu priliku iskoristiti i apelirati na domeće medije, kada rade priče o hrvatskom turizmu, da uvaže činjenice koje se mogu potkrijepiti brojkama. Svaka vijest i priča iz naših se medija prenosi u drugim državama, a negativna vijest nažalost ima puno veći odjek od one pozitivne.

Je li ipak za takvu situaciju najveći krivac domaći standard, nije li to reakcija nemogućnosti konzumacije domaćeg turizma od strane domaćih ljudi, posebno onih iz većine kontinentalnih županija?

– Domaći gosti su trenutno drugi po ostvarenom turističkom prometu, odmah iza vodećih Nijemaca. Činjenica je da Hrvatska bilježi visoku inflaciju i rast cijena u većini sfera roba i usluga što vrijedi i za građane drugih europskih i svjetskih država. Primjerice, prema istraživanju koje redovno provodi European Travel Comission 69,4 posto anketiranih Europljana namjerava realizirati turističko putovanje u razdoblju od lipnja do studenog ove godine, što je 4 posto manje u usporedbi s istim istraživanjem iz svibnja 2022. Ključni razlozi smanjenja namjere putovanja uglavnom leže u domeni ekonomskih okolnosti.

Prostor za uštedu Europljani će tražiti u putovanjima izvan vrhunca sezone kada su cijene niže, odabiru povoljnijih destinacija i vrsta smještaja, smanjenju shoppinga tijekom odmora, smanjenju posjeta restoranima i mnogo toga drugog.

Kakva su brojčana kretanja po pitanju domaćih turista?

– Domaći su gosti u dosadašnjem dijelu godine ostvarili više od 1,5 milijuna dolazaka i gotovo 6 milijuna noćenja. Navedeno u odnosu na lani predstavlja rast od 6 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima, a pozitivan trend bilježimo i kada ove rezultate usporedimo s onima iz 2019. godine. Domaći gosti pozitivne trendove bilježe i u srpnju pa njihov snažan doprinos ukupnim rezultatima Hrvatske očekujemo i u idućem razdoblju.

Promjena paradigme

Vratimo se Strategiji održivog razvoja turizma. U njoj su mnogi procesi koje živimo unutar turističke sfere vrlo jasno razrađeni i izloženi. Zbog čega se javnost tako malo fokusira na u globalu jako dobre postavke te Strategije. Nije li tu možda zatajila marketinška, PR-ovska slika stvarnosti koja nas očekuje?

– Strategija predviđa pokretanje određenih strukturnih promjena čiji će rezultati i učinci biti vidljivi tek kroz niz godina pod pretpostavkom adekvatne promjene niza poslovnih praksi, tj. implementacije potrebnih kvalitativnih unapređenja. U tom kontekstu ipak treba biti optimist, s obzirom na to da je razina svjesnosti o potrebi promjene paradigme našeg daljnjeg turističkog razvoja sve veća, posebice u kontekstu održivosti i optimalnog upravljanja našim turističkim potencijalima i resursima. U tom smjeru ide i novi Zakon o turizmu, koji bi na snagu trebao stupiti s početkom iduće godine, a podsjećam i kako je nedavno prihvaćen naš strateški dokument s čijom intenzivnom primjenom krećemo u idućem razdoblju.

Strategija priziva i znatno veća financijska postignuća uz standardni, nepromijenjeni broj dolazaka i noćenja. Događaju li se već, hoće li već ova godina pokazati bolje financijske rezultate?

– Jedan od ključnih strateških ciljeva svakako je i daljnje per capita povećanje prihoda po turistu. Navedeno implicira i mogućnost veće zarade od turizma bez uvjeta daljnjeg povećanja obujma fizičkog prometa.

Naravno, jedan od ključnih preduvjeta za takvo postignuće nalazi se u dodatnom razvoju turističke ponude više dodane vrijednosti, namijenjene sofisticiranijim turistima koji su spremni na višu razinu potrošnje, pod pretpostavkom dobivanja adekvatnog turističkog doživljaja, odnosno vrijednosti za novac.

Gužve u špici sezone su neizbježne

Ukinuli smo granice, ne i gužve. I sami ste putovali iz Zagreba za Rab u, kao ističe HAK, »koloni u pokretu« što se protezala od Lučkog, pred kojim su također bile kilometarske kolone, do Bosiljeva. S jedne strane one su najbolji odgovor hrvatskim turistoskepticima, a s druge još više ističu potrebu promjene modaliteta naplate cestarina. U digitalnom smo dobu, a mi »po starom«!

– Nalazimo se u dijelu godine kada u našoj zemlji dnevno boravi više od milijun turista i, nažalost, gužve su neizbježne, ne samo u prometu već i u gradu, na plaži, u baru ili restoranu. Špica je sezone i teško je na tu količinu ljudi i vozila izbjeći gužve. Što se tiče novog elektroničkog sustava naplata cestarina, on bi trebao profunkcionirati iduće godine.

Najprepoznatljiviji smo po turizmu i – sportu

Sport je važan dio naše turističke stvarnosti. Dobre igre Hrvatske na finalnom turniru Lige nacija bile su sjajan »promidžbeni materijal«, u savršenom trenutku, prije samog srca turističke godine.

– Uspjehe naših sportaša, a posebno nogometaša, redovito koristimo u svojim promotivnim aktivnostima i kampanjama diljem svijeta. Odlično nam prolaze aktivnosti u realnom vremenu, za vrijeme igranja utakmica, na digitalnim kanalima komunikacije gdje su reakcije naših brojnih pratitelja fantastične. Dodatno, redovito spajamo lik i djelo naših Vatrenih s posebnostima destinacija iz kojih dolaze, kreiramo sadržaj koji je itekako privlačan našim gostima.

S obzirom na to da sam stalni posjetitelj utakmica Rijeke, svjedočim i velikim redovima za kupnju ulaznica na dan utakmice koje dominantno stvaraju strani turisti. Nogomet je nakon uspjeha u Rusiji, Kataru i Nizozemskoj i na razini HNL-a posta jako privlačan našim gostima. Znači li to da se domaći klubovi ipak mogu nadati značajnijoj pomoći od strane institucije kojoj ste na čelu?

– Sudjelujemo partnerski u brojnim sportskim događanjima u Hrvatskoj, nastavljamo suradnju s aktivnim i uspješnim hrvatskim sportašima jer vjerujemo kako su upravo oni odlični promotori Hrvatske u svijetu. Partnersku suradnju nastavljamo i s određenim nacionalnim savezima koje vode brigu o razvoju i provedbi aktivnosti u domeni svojih sportova na nacionalnoj razini. Hrvatska je u svjetskim okvirima najprepoznatljivija po turizmu i sportu, veliku ulogu u tome odigrali su naši nogometaši svojom kontinuirano odličnom igrom pa ne čude turisti, zaljubljenici u najvažniju sporednu stvar na svijetu, na našim stadionima koji ni svoj odmor ne mogu zamisliti bez utakmica.