Uporaba droga u svijetu raste, a tržište postaje sve raznolikije i prilagodljivije. Prema izvješću ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) – World Drug Report 2026. – procjenjuje se da je 2024. droge uzimalo oko 331 milijun ljudi, 34 posto više nego prije deset godina, a 2023. od posljedica njihove uporabe umrlo je gotovo 500 tisuća osoba. Pristup liječenju i dalje je nejednak, osobito za žene i ranjive skupine. Dodatnu zabrinutost izaziva širenje sintetskih droga jer je u 2024. evidentirano 755 novih psihoaktivnih tvari, najviše dosad u jednoj godini. Proizvodnja kokaina u posljednjem se desetljeću više nego učetverostručila, a 2024. koristilo ga je oko 25 milijuna ljudi. Istodobno rastu tržišta metamfetamina, drugih stimulansa i izrazito snažnih sintetskih opioida.

Čišće i dostupnije

Europsko izvješće o drogama 2026. upozorava na sve veću dostupnost i raznolikost droga, pojavu novih psihoaktivnih tvari i sve izraženiju polikonzumaciju, odnosno istodobnu uporabu više tvari, što povećava rizik od trovanja i smrti. Kanabis ostaje najčešće korištena ilegalna droga, ali se pojavljuju proizvodi veće potentnosti te sintetski i polusintetski kanabinoidi. Kokain je najčešće korišteni ilegalni stimulans, uz rast dostupnosti, čistoće i uporabe, a poseban su rizik novi sintetski opioidi, osobito nitazeni, koji se mogu pojaviti i u krivotvorenim lijekovima.

U Hrvatskoj je od 2019. do 2024. zabilježeno 539 smrtnih slučajeva izravno povezanih s uporabom droga. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom 2025. zabilježeno je 109 hospitalizacija zbog trovanja narkoticima, psihodislepticima, sedativima, antiepilepticima, antiparkinsonicima i psihotropnim lijekovima.

Budući da se smrtnost povezana s uporabom droga može prevenirati, javnozdravstvene mjere uključuju edukaciju, liječenje i programe smanjenja šteta. Među važnim intervencijama su programi kućnih doza naloksona, lijeka koji može poništiti učinak opioidnog predoziranja. U Hrvatskoj je od 2024. u provedbi pilot-projekt kojim je nalokson u obliku nazalnog spreja uveden na tržište, a 500 kompleta distribuirano je preko Zavoda za javno zdravstvo, kaznenih tijela, udruga i terapijskih zajednica osobama s visokim rizikom od predoziranja. Do srpnja 2026. u okviru projekta educirano je 127 stručnjaka, 393 osobe s visokim rizikom od predoziranja te 286 osoba koje bi mogle svjedočiti predoziranju i primijeniti nalokson. Zabilježeno je 31 predoziranje, pri čemu je nalokson primijenjen u 12 slučajeva, a pet slučajeva završilo je smrtnim ishodom.

Potražnja stimulansa

Dr. Luka Maršić, stručnjak za ovisnosti, adiktolog, predsjednik Kluba liječenih ovisnika o kockanju (KLOK) i suosnivač mnogih komuna u našoj zemlji, upozorava da se posljednjih godina, nakon razdoblja u kojem su ovisnosti o drogama bile potisnute iz fokusa javnosti, ponovno događa snažan rast tzv. molekularnih ovisnosti.

– Na taj problem upozoravam već desetak i više godina te smatram da je bilo moguće predvidjeti novi val konzumacije droga. Društvo se u međuvremenu bavilo brojnim drugim krizama i temama, a problem ovisnosti ostao je u drugom planu i postupno rastao, ističe.

Kao jedan od važnih razloga navodi promjenu načina života i sve veću prisutnost društvenih mreža, interneta i digitalnih sadržaja.

– Oni su stvorili prostor za povlačenje iz stvarnog društvenog života, pasivnost i svojevrsni bijeg u virtualni svijet. Upravo zbog te promjene promijenio se i obrazac konzumacije droga. Dok su droge koje snažno uspavljuju i izoliraju korisnika, poput heroina, izgubile dio nekadašnje dominantne uloge, povećala se potražnja za stimulativnim drogama poput kokaina i ecstasyja, koje korisnika čine aktivnijim, ubrzanijim i usmjerenijim prema vanjskom svijetu, smatra Maršić.

Maršić smatra da takav razvoj događaja nije neočekivan za stručnjake koji se ozbiljno bave ovisnostima. Kritičan je prema sustavu koji, prema njegovu mišljenju, nije dovoljno rano prepoznao trendove ni pravodobno usmjerio dovoljno pažnje na prevenciju.

– Ne kažem da institucije i stručnjaci ne rade svoj posao, nego da je problem ovisnosti u društvenom i političkom smislu bio potisnut drugim velikim temama. Za to vrijeme u obiteljima su se događale manje vidljive, ali ozbiljne destrukcije: raspadi odnosa, gubitak kontrole i sve veća izloženost mladih različitim oblicima ovisnosti, kaže.

Društvena prijetnja

Prema njegovu mišljenju suvremeno društvo sve je više usmjereno na »proizvodnju užitka«, zbog čega je bilo očekivano da će se ponovno pojačati i uporaba psihoaktivnih tvari. Problem, kaže, nije nestao ni onda kada se manje o njemu govorilo; samo je tinjao izvan glavnog fokusa medija, institucija i svakodnevnog života. Sada, smatra, taj skriveni problem prerasta u otvorenu društvenu prijetnju. Zbog toga Maršić poziva na snažniji i dugoročniji povratak prevenciji. Ona, prema njegovu stavu, mora početi vrlo rano – već od vrtićke dobi – i nastaviti se kroz osnovne i srednje škole, obitelj te širu društvenu zajednicu. Kao posebno važan problem vidi gubitak slobode kod mladih ljudi koji ulaze u ovisnost. Ovisnost, prema njegovu tumačenju, nije samo individualni problem korisnika nego bolest koja postupno zahvaća cijelu obitelj i društveno okruženje. Posljedice se ne vide samo kroz zdravstvene probleme nego i kroz narušene odnose, egzistencijalne poteškoće, izolaciju i dugotrajnu borbu cijele obitelji.

Problem može postati izraženiji

Maršić upozorava da bi Hrvatskoj za saniranje posljedica novog vala ovisnosti mogle biti potrebne godine. Procjenjuje da bi, ako se već sada ne reagira ozbiljnije, u sljedećih nekoliko godina problem mogao postati znatno izraženiji. Heroin je, kaže, danas manje prisutan nego prije, što smatra pozitivnim, ali istodobno su druge droge sve dostupnije na tržištu. Upravo zato drži da nije dovoljno reagirati tek kada statistike potvrde velik porast, nego je potrebno djelovati preventivno prije nego što problem preraste u širu epidemiju. Njegova je središnja poruka da se ovisnosti ne smiju promatrati kao izdvojen problem pojedinca ni kao tema koja se otvara tek kada postane »šokantna«. Potrebno ih je pratiti kontinuirano, prepoznavati promjene u obrascima ponašanja i razumjeti društvene okolnosti koje ih potiču. Bez sustavne prevencije, edukacije i ranog djelovanja, upozorava Maršić, društvo će se ponovno suočiti s posljedicama problema koji je dugo bio prisutan, ali nedovoljno vidljiv.