RIJEKA – Hrvatska je trenutačno druga najtraženija destinacija za kampiranje u Njemačkoj. Traženija je samo Italija, a iza Hrvatske su Španjolska i Francuska. Podaci su to njemačkog autokluba ADAC-a, najvećeg takvog udruženja u Europi koje čini čak 22 milijuna članova, a u kojem je ovog tjedna na sastanku bila i hrvatska delegacija na čelu s ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac.

Njemački kampisti tradicionalno su naklonjeni Hrvatskoj te već godinama uvjerljivo drže prvo mjesto po broju noćenja i dolazaka. No malo je poznata činjenica da je lani sama Njemačka, uz napomenu da podaci za Francusku i Veliku Britaniju nisu poznati, bila kamping destinacija broj jedan u Europi s ostvarenih preko 34 milijuna noćenja u domaćim kampovima diljem zemlje. Iako su kampovi u Hrvatskoj lani spašavali sezonu, činjenica je da su među europskim zemljama s preko milijun ostvarenih noćenja, ustvari imali najveći pad. Najmanji pad pandemija je donijela kampovima u Češkoj i Danskoj, s time da Česi ostvaruju tek oko 3 milijuna noćenja, a Danska blizu 11 milijuna noćenja. Za usporedbu lani je Hrvatska u kampovima ostvarila oko 9 milijuna noćenja, ali i pad od 52 posto. Njemačka je, primjerice, lani ostvarila tek 5 posto manje noćenja, a Španjolska i Italija 47, odnosno 48 posto manje, što znači u Italiji 28 milijuna noćenja, a u Španjolskoj 21 milijun noćenja. Zanimljiv je i podatak kako Hrvatska ima veći promet u kampovima od Austrije, ali manji od Nizozemske i Švedske.

– Razlog takvog »lošijeg« položaja je veoma jednostavan. Naime, Hrvatska je zasigurno jedna od rijetkih zemalja EU-a koje u kampiranju imaju preko 95 posto udjela stranih gostiju, dok je kod većine ostalih udio domaćih gostiju između 50 i 80 posto. U situaciji pandemije, zatvorenih granica i nacionalnih preporuka o neputovanju u inozemstvo, logično je da ovisnost isključivo o stranim tržištima donosi neke dodatne probleme.

Prilagođavanje situaciji

Ipak, stanje nije toliko loše ako računamo da su Italija ili Španjolska, a koje imaju veoma jako domaće tržište u kampovima, imale tek 4 do 5 postotaka manji pad od nas, pojasnio je Adriano Palman, direktor Kamping udruženja Hrvatske (KUH), dodajući kako je lani u Hrvatskoj bilo 835 kampova, ukupnog smještajnog kapaciteta 256.222 osobe, koji su ugostili oko 1,3 milijuna gostiju i doista se može reći da su bili pobjednici sezone.

– Sigurno je da smo bili najbolji u Europi po postotku stranih gostiju u našim kampovima. Kampovi su u hrvatskom kontekstu uz privatni smještaj i marine, lani bili pobjednici sezone iz jednostavnog razloga što smo najmanje izgubili. Kampovi su se stvarno pokazali kao jak i stabilan segment i ponovo dokazali da u vrijeme svake krize bilježe najmanji pad. Primjerice, kod ekonomske krize 2008., kampovi krizu ustvari nisu ni osjetili. A sada smo u pandemiji najmanje izgubili, rekao nam je Palman.

A najave su i za ovu sezonu dobre.

– Vjerujemo da će i ove godine rezultati biti ponovo dobri. Ne bih se usudio prognozirati da ćemo na razini Hrvatske ostvariti više od 75 posto prometa u odnosu na 2019. iz jednostavnog razloga što je sezona kasno počela. Nadamo se kako će epidemiološke prilike ostati pozitivne te da ćemo imati dobar rujan i dio listopada. Interes je trenutačno jako velik, posebno za mobilne kućice, ali ništa znatno manje i za parcele. Kvalitetniji bi objekti realno mogli doći i do 90-ak posto prometa iz 2019., a u mobilnim kućicama i dosegnuti rezultate iz 2019., na parcelama bismo mogli doseći nekih 80-ak posto preklanjskog prometa. Jasno, ako se ništa ne dogodi što će nam pogoršati epidemiološku situaciju.

Činjenica je da svi ove godine računaju na dobru posezonu, odnosno rujan. Lani su pak najave za rujan bile skoro bolje nego za samu sezonu. No svi znamo što se dogodilo da smo taj dio prometa izgubili, rekao je direktor KUH-a. Na pitanje pribojavaju li se u kampovima rata cijenama ovog ljeta, rekao je da su se cijene jako malo spuštale. Kampovi su se prilagođavali situaciji nekim posebnim ponudama, osobito prema domaćem tržištu, no neko masovnije smanjivanje cijena na razini svih europskih tržišta, ne samo hrvatskog, nije se dogodilo.

Malo, ali kvalitetno

Ono što se u priči o hrvatskom kampingu često izgubi iz vida jest činjenica da imamo ustvari male kapacitete u odnosu na druge zemlje. Cijela Hrvatska tako ima skoro jednak kapacitet kampova kao naša susjedna regija Veneto u Italiji. Dakle, samo jedna talijanska regija. Međutim u kontekstu kvalitete valja istaknuti i podatak o tome da je Hrvatska prema ocjenama ADAC-a druga zemlja u Europi po prosječnoj kvaliteti kampova, odmah iza Nizozemske. Usto hrvatski su kampovi po ADAC-u imali najveći postotni porast kvalitete u prošloj godini. A što je u konačnici i cilj, ne rast masovnosti, nego upravo povećanje kvalitete kapaciteta u kampovima i njihove ponude. Pritom se vidi i kako su južne hrvatske regije posljednjih desetak godina krenule s ulaganjem u kampove i dizanjem kvalitete te uhvatile korak s Istrom i Kvarnerom. Jasno, to nosi sa sobom i postizanje više cijene pa su tako mobilni domovi praktički skuplji od prosjeka vila s bazenima.

– Činjenica je da su mobilni domovi privukli jedan novi segment gostiju i da nema njih, kampovi bi bili u svojevrsnoj stagnaciji. No ovako se razvijaju i neka nova tržišta, dodao je naš sugovornik.
Inače, kampiranje se u pandemiji pokazalo kao jedan od najsigurnijih vidova odmora koji nudi distancu. Jasno, u kampovima su već lani poduzete sve epidemiološke mjere, a ove je godine većina uključena i u projekt Safe Stay in Croatia. Većina velikih kampova gostima nudi uz najavu testiranje u samom kampu, a među djelatnicima se bilježi i visoka procijepljenost.

– Većina se djelatnika cijepila i moramo zahvaliti na odazivu sektora. Ta se činjenica objavljuje na tržištima jer želimo i na taj način gostima i partnerima dati do znanja da smo uz standardno poštovanje epidemioloških mjera napravili i taj korak, istaknuo je direktor KUH-a.