Točno je to što se piše, ja to govorim više od dvije godine, kao iz topa je “puknuo” Damir Kajin, buzetski gradonačelnik na podatak kako je njegov grad socijalno najosjetljiviji u Hrvatskoj jer izdvaja 25,63 posto iz proračuna za socijalnu zaštitu u odnosu na druge gradove.

Prema podacima Fine za 2022. godinu, uz šampionski Buzet, na listi deset najbolje rangiranih gradova kao četvrti se uvrstio Labin s 15,96 posto, a sedmi je Pazin s 13,10 posto proračuna usmjerenog najranjivijim skupinama građana.

Još više izdvajanja

Što se proračuna grada Buzeta tiče, vjerovali ili ne, Kajin najavljuje kako će izdvajanja u ovoj godini biti još i veća.

– Sve ekonomske cijene, kako za vrtić tako i za produženi boravak, dom za starije, neusporedivo su veće nego su bile ranije, a izdaci korisnika ostali su – isti, navodi gradonačelnik, ističući kako će izdvajanja iduće godine biti između 30 i 35 posto, a ne treba zaboraviti činjenicu, kazao je, da je Buzet grad koji nema mora, koji nije na Istarskom ipsilonu, koji je prometno izoliran, koji je najsjevernije i koji bi se bez naklonosti Vlade teško investicijski nosio.

– Zašto će izdvajanja biti veća od 30 posto? Zato što moramo pustiti u funkciju dograđeni dio doma za starije, a to će iziskivati značajna sredstva. Mene srce boli, jer znam da ovu dobrotu grada mnogi naši sugrađani iskorištavaju i misle da je to normalno.

Isplaćuju minimalne plaće, posjeduju milijunsku imovinu, a izuzeti su obveza ili plaćanja minimalnih izdataka i onda ja moram “pekjat”, odnosno moljakati da u grad dovedem investicije koje život znače.

Također, onda se pojedinci bune kad se u starogradskoj jezgri ili drugdje gradi, da nemaju nekoliko mjeseci parkirati auto ili da im je previše bučno, srčano će Kajin, navodeći kako ni jedan grad u Istri, a svi su neusporedivo bogatiji od Buzeta, nije imao više javnih investicija, bilo da su te investicije sadržane u prometnicama, crkvicama, grobljima, popločenjima, sanacijama, javnoj rasvjeti i slično.

– Sutra kad krene izgradnja POS-stanova, nastavak radova u jezgri i sve ostalo, pitanje je kako ćemo proračun posložiti, ali to vjerojatno nikoga osim mene i zaposlenica u ovom gradu ne interesira. Do kad će to biti moguće? Dok Vlada ima razumijevanja za nas. Ne libim se to govoriti već tri godine i to ću posebno apostrofirati, kazao je Kajin.

Potrebne su investicije

Buzet je, nastavlja prvi čovjek grada, digao standard kakvog od 2000. do 2020. godine vjerojatno nitko u Istri nije imao, zahvaljujući brdsko planinskom području, ali po toj osnovi novca više nema. U razdoblju od 2003. do 2021. godine, povučeno je po osnovi brdsko planinskog područja i poreza na dobit 110 milijuna kuna, od kojih je u Kajinovom mandatu, kako je naglasio, iskorišteno 1,5 milijuna.

– Svi gradovi žive od poreza, doprinosa, naknada i cilj je stvoriti pretpostavke za privatne investicije, otvoriti grad investitorima. U cijelosti se dajem da se dovedu i trgovački centri jer ovo stanje koje mi imamo, bez novih investicija može potrajati još godinu, dvije, pod uvjetom da je gospodarska situacija stabilna i nakon toga nemamo više kuda.

Sve to u ovom trenutku želim zahvaliti mojim zaposlenicima i zaposlenicima, počev od gradske uprave preko javnih komunalnih i ostalih institucija koji rade za bezobrazno male plaće jer me je sram javno reći, da je startna pozicija recimo šefice financija 1.350 eura neto, a s marendom i dolaskom na posao, 1.579 eura, znajući koliko je prekovremenih, i svega ostalog, poput uzdržavanog djeteta, u tom iznosu, rekao je Kajin.

Ekonomska cijena Doma za starije u Buzetu trenutno je 1.122 eura mjesečno, što je ekvivalent smještaja u jedinici za pojačanu njegu u trokrevetnoj sobi, odnosno u dvokrevetnoj u stambenoj jedinici. S time da osobe s buzetskog područja koje imaju tu prebivalište najmanje deset godina prije dolaska u Dom za starije, plaćaju 50 posto ekonomske cijene, a preostali iznos sufinancira Grad Buzet.

Jašić: U zbroj za socijalna davanja ulaze i investicije

Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić, napominje pak da udio za socijalna davanja u ukupnom proračunu ne mora značiti da je neki grad socijalno osjetljiv, nego da ima male prihode.

– Osim toga, u zbroj za socijalna davanja ulaze i investicije, a Buzet, Pazin i Labin su zadnji u Istri imali investicije u domove za starije i otplaćuju kredite. Ne želim reći da nismo socijalno osjetljivi, jesmo itekako, imamo niz mjera za osobe starije životne dobi, poludnevni boravak, pomoć u kući, prijevoz starijih osoba i dodatno zdravstveno osiguranje za osobe s niskim primanjima, za one s više djece i tako dalje.

Mislim da su i neki drugi gradovi u Istri socijalno osjetljivi, ali su im prihodi viši pa im je udio u ukupnom proračunu za socijalna davanja manji. Statistika stvari može interpretirati na različite načine, a ja se ne želim hvaliti izdacima iz proračuna, nego i prihodima jer samo će prihodi moći povećati buduća izdavanja za socijalu, odgoj i obrazovanje i komunalnu infrastrukturu i tako dalje, izjavila je Jašić.

Labin ponosan na svoju titulu

U posljednjih šest godina, grad Labin je čak četiri puta proglašen pobjednikom te je još dva puta bio finalist u izboru za najbolji srednji grad u Hrvatskoj u kategoriji obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika, koji svake godine organizira portal Gradonačelnik.hr i agencija Ipsos Puls.

Osim što je četvrti na listi najosjetljivijih gradova, Labin je u istoj godini drugi grad u državi po povećanju sredstava za potrebe gradske socijale, a taj trend se nastavlja i u 2023., a posebno u 2024. godini. Naime, u travnju ove godine krenulo je sufinanciranje boravka u novootvorenom Domu za starije osobe Labin i to do čak do 55 posto, ovisno o imovinskom cenzusu odnosno visini mirovine.

– U svakodnevici možda i ne izgleda tako, no ovi podaci, kao i dobivene nagrade, pokazuju da smo razvili jedan nivo senzibiliteta prema najosjetljivijim skupinama naših građana, koji je možda ipak na malo višoj razini nego u nekim drugim dijelovima Hrvatske.

S otvaranjem doma za starije te subvencioniranjem smještaja za sve Labinjane treće životne dobi, nastavljamo podizati standard naše socijale s ciljem da se sve manje osjećaju upravo kao “socijala”, kako se ta riječ ponekad pogrešno i pogrdno koristi. Nastojimo, a i u budućnosti ćemo nastojati da svaki građanin Labina može živjeti dostojanstveno, ističe Valter Glavičić, prvi čovjek Labina. (B. B.)