Foto S. DRECHSLER
Iako arbitražu nisu pokrenule države s kojima je sklapala ugovore, nego ulagači iz tih zemalja, Hrvatska se nada da će dogovor 25 članica o stavljanju izvan snage bilateralnih ugovora značiti prekid arbitraža, ali ako sud u Americi na to i ne pristane, omogućuje joj osporavanje izvršenja presude
ZAGREB – Hrvatska je, uz sedam aktivnih sporova vrijednih više od milijardu eura, a koji se protiv nje vode na Muđunarodnom centru za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u Washingtonu, pred sam kraj prošle godine »zaradila« još dvije tužbe.
Jednu je podnijela francuska banka Société Générale, a drugu Marko Mihaljević iz Njemačke. Société Générale se u svom zahtjevu poziva na kršenje ugovora o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Francuske, a povod je, kako su nam potvrdili i u DORH-u, zakon koji je Hrvatska donijela i koji je omogućio konverziju kredita u švicarskim francima.
Zbog istog zakona, pozivajući se na bilateralni ugovor koji Hrvatska ima s Austrijom, ranijih su godina arbitražne sporove pokrenule još četiri banke: Erste Grupa, Addiko Banka (nekadašnja Hypo banka), Raiffeisen te Zagrebačka banka zajedno s UniCreditom iz Austrije. Što se tiče Mihaljevićevog zahtjeva, na stranicama ICSID-a stoji samo to da je riječ o povredi bilateralnog ugovora s Njemačkom te da se on kršio u djelatnosti građevinarstva.
Peta banka
Puno više detalja o tom sporu nismo dobili ni od Ministarstva vanjskih poslova i DORH-a.
Za detalje o novim zahtjevima za arbitražu iz MVP-a su nas uputili na DORH, koji nam je u svom odgovoru kazao da mogu reći da je »osoba koju navodite u svom upitu podnijela zahtjev za arbitražu zbog navodne povrede Ugovora između Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja koji je Međunarodni centar za rješavanje ulagačkih sporova registrirao 31. prosinca 2019. godine«. O kojem se slučaju, odnosno ulaganju u Hrvatsku radi, nisu nam odgovorili.
– Registracijom zahtjeva započeo je arbitražni postupak. Slijedom navedenoga Državno odvjetništvo RH je na svojim mrežnim stranicama objavilo poziv odvjetnicima i odvjetničkim društvima koji imaju iskustvo u zastupanju država u međunarodnim investicijskim arbitražama za iskazivanje interesa za zastupanje Republike Hrvatske, napominju iz DORH-a.
Što se tiče zahtjeva francuske banke, koji je ICSID, registrirao 20. prosinca prošle godine, iz DORH-a odgovaraju samo to da mogu potvrditi da je postupak pokrenut zbog donošenja zakona kojim je omogućena konverzija kredita vezanih uz švicarski franak.
Suspenzija bilateralnih ugovora neće utjecati na najvredniji spor koji se protiv Hrvatske vodi pri ICSID-u, a vrijedan je 385 milijuna dolara i pokrenuo ga je mađarski MOL, ali se pozivao na kršenje Energetske povelje. Mađarska se kao i ostale članice obvezala na to da će raskinuti bilateralne ugovore, ali je cijelo vrijeme tvrdila da to ne vrijedi za Energetsku povelju. Na osnovu Povelje spor je protiv Hrvatske pokrenula i nizozemska tvrtka Amlyn Holding i on je vrijedan 85 milijuna eura.
Zasad se ne zna ni koliko su ova dva nova spora vrijedna, ali su zahtjevi četiriju banaka koje su arbitražu već pokrenule ukupno vrijedni 460,7 milijuna eura. Uz to protiv Hrvatske spor, pozivajući se na bilateralni ugovor s Nizozemskom, vode i tvrtke Elitech B.V. i Razvoj Golf, a odštetni je zahtjev 123 milijuna eura.
Tjedan dana nakon što je zahtjev Société Généralea registriran na Tribunalu, i tri dana prije Mihaljevićevog zahtjeva, Vlada je podsjećaju iz MVP-a, usvojila odluku o tome da se potpiše ugovor koji su ispregovarale članice Europske unije, a za koji se Hrvatska nada da bi joj s leđa mogao skinuti svespomenute sporove.
Sporazumi država
Naime, članice Europske unije, osim Finske i Švedske te Velike Britanije koja izlazi iz Unije, dogovorile su Ugovor o raskidu bilateralnih ugovora o zaštiti ulaganja između svih država članica Europske unije.
Izvješće DORH-a otkriva i da su tribunali ICSID-a u svim do sada donesenim odlukama taj prigovor odbili kao neosnovan. No, dosad je postojala samo odluka Suda EU-a, ali ne i potpisani ugovor članica Unije koje su sklapale bilateralne ugovore, pa se u Vladi nadaju da će Hrvatska sada imati jači argument.
No, treba napomenuti da arbitražu protiv Hrvatske nisu pokrenule države s kojima je sklapala ugovore, nego ulagači iz tih zemalja.
Ako se arbitražna sudišta u Washingtonu proglase nenadležnim, sporovi će se prekinuti, a ako odbiju prigovore o nenadležnosti, Hrvatska bi ipak trebala biti u boljoj poziciji nego što je bila dok su bilateralni ugovori bili na snazi. Kakve god odluke sud u Washingtonu donese, Hrvatska će moći osporavati njihovo izvršavanje u slučaju gubitka arbitraže, primjerice naplatu.
Upravo to je i činila Slovačka, osporavala je izvršenje odluke o slučaju Achmea i to je bio početak za odluku Suda EU-a o stavljanju izvan snage pojedinačnih ugovora među državama članicama.
