ZAGREB  Izbjeglička kriza mogla bi »ublažiti« stroga europska proračunska pravila. Od Europske komisije već su to zatražile Italija i Austrija pozivajući Europsku komisiju da primijeni odredbu Pakta o stabilnosti koja dopušta da javni deficit u slučaju »izvanrednih okolnosti« prelazi prag od 3 posto BDP-a bez pokretanja kaznenog postupka.

Suzdržani Lalovac

Europski povjerenik za ekonomske poslove Pierre Moscovici  za France 2 kazao je da se već razmatra je li sadašnja situacija »izvanredna okolnost« u smislu kako je to predviđeno Paktom o stabilnosti i može li se i u kojem opsegu dopustiti europskim zemljama određena financijska fleksibilnost. Naravno, pomoglo bi to i Francuskoj, državi iz koje dolazi europski povjerenik.

 On je najavio da će na Vijeću ministara financija EU-a (Ecofin) iznijeti sve elemente na osnovi kojih će donijeti odluku. Upozorio je i da odluka, ako bude pozitivan odgovor na zahtjeve pojedinih zemalja, ne smije biti poticaj na pretjeranu proračunsku slobodu.

– Što god bilo, ne smijemo se opuštati, poručuje Lalovac.   

Da se nitko tko ima fiskalne probleme ne bi smio opustiti, poručuju i iz HDZ-a. U neslužbenim razgovorima nekoliko ljudi iz HDZ-ovog gospodarskog tima reklo nam je da eventualno popuštanje fiskalnih pravila nikome u Hrvatskoj ne bi smjelo biti razlog za veselje i nastavljanje dosadašnje politike koja se svodila na visoke deficite i povećanje javnog duga.

Na pitanje ne bi li predah od godinu ili dvije olakšao posao i njihovoj Vladi, ako je budu formirali, da provede pojedine reforme, odgovaraju da taj predah može koristiti samo Vladi koja ima kredibilitet i želi nešto napraviti, dok onoj koja postupa neodgovorno, kao sadašnja, samo pomaže da odgađaju rješavanje problema, čime on postaje sve veći.

Pojedini naši sugovornici iz financijskog sektora pribojavaju se da bi u situaciji kad treba njihovu suradnju oko rješavanja problema izbjeglica, Njemačka, najveća zagovornica fiskalne discipline, mogla zažmiriti na jedno oko Italiji i Francuskoj kad su u pitanju ta pravila, a samim time i ostalim zemljama.   

– Već sedam godina mi odgađamo konsolidaciju i nismo ništa postigli zahvaljujući tim odgodama. Tako da bi i Hrvatskoj, ali i ostalim zemljama koje imaju problema s visokim javnim dugom poput Francuske, Italije, Portugala, ta odgoda zapravo bila medvjeđa usluga, kaže ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

Trošak brige

On napominje da nijedna od tih zemalja nije uspjela zauzdati javni dug i da je sasvim prirodna njihova želja da dobiju na vremenu, te dodaje da će takva odluka, ako je bude, biti isključivo politička radi mira u kući kako se u krizi EU-a oko izbjeglica ne bi otvarila još jedna fronta, pogotovu u zemljama poput Italije ili Francuske.

– Trošak brige oko izbjeglica zasad ne može biti razlog za takve odluke, jer se već govori i o Fondu solidarnosti koji bi zemljama pokrivao te troškove. Ali izbjeglička kriza može biti metoda pritiska da se očuva kakav takav politički mir. No, fiskalna situacija u zemljama EU-a radi toga bi na kraju mogla biti i gora. Grčka ništa nije profitirala od odgoda – zaključuje Lovrinčević.