Vlada

Izrađuje se Nacionalni plan stambene politike do 2030., osnovni cilj je pristupačno stanovanje

Portal Novi list, Hina

Ilustracija / Foto Sergej Drechsler

Ilustracija / Foto Sergej Drechsler

Planom se želi smanjiti iseljavanje i naseliti "deficitarni kadar"



Pristupačno stanovanje koje istovremeno mora zadovoljiti određene standarde kvalitete glavni je cilj Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine i pratećeg akcijskog plana za ovu i iduću godinu, a odluku o njihovoj izradi donijela je Vlada na sjednici u četvrtak.


Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je kako se u izradi tog dokumenta teži dodatnim ciljevima kao što je smanjenje iseljavanja, naseljavanje deficitarnim kadrom, povećanje radne mobilnosti, olakšanje života starijim osobama, povećanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva, izvrsnost u arhitekturi i provedba zeleno-kružne, odnosno održive stanogradnje.


Radi se o interdisciplinarnom dokumentu pa se određuje osnivanje radne skupine u kojoj će biti stručnjaci iz arhitekture, urbanizma, graditeljstva, sociologije, demografije i ekonomije.


U Hrvatsku vojsku planiran prijam 1063 kandidata




Vlada je prihvatila plan prijema u Hrvatsku vojsku za ovu godinu, planiran je prijam ukupno 1063 osoba, a za 300 osoba mijenja se statusna kategorija.


Najveći dio plana odnosi se na prijem 800 vojnika/mornara koji sklapaju ugovor o vojničkoj službi te imaju mogućnost da nakon prvog ugovora, u trajanju dvije godine, sklope novi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme.


Ministar obrane Mario Banožić istaknuo da su u posljednjih šest godina provedena velika poboljšanja u sustavu profesionalnog razvoja vojnih osoba radi učinkovitijega upravljanja osobljem.


Naveo je da će kandidati kod prijave za vojničku službu imati mogućnost iskazati interes za mjesto službe, odnosno rod i struku, čime se omogućuje rad bliže mjestu njihova stanovanja.


Obrada podataka o putnicima u zračnom prometu


U Hrvatski sabor sa sjednice je upućen konačni prijedlog izmjena Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela (EU).


Izmjenama se propisuje da se prikupljanje podataka o putnicima odnosi isključivo na međunarodne letove, a isključuju se letovi unutar Hrvatske, kao i preleti zrakoplova kroz hrvatski zračni prostor.


Podaci će se prikupljati i obrađivati ne samo na komercijalnim letovima, već i na privatnim letovima, a isključuju se letovi državnih zrakoplova te oni koji se koriste za vojne, policijske, carinske i druge službene svrhe.


Propisuje se i prikupljanje podataka o članovima posade zrakoplova, te proširenje svrhe korištenja podataka.


Za što će se moći koristiti podaci


Podaci će se moći koristiti i nakon završenog kaznenog postupka u odnosu na osobe kojima je izrečena kaznena sankcija, objasnio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.


Osim zračnim prijevoznicima, obaveza dostave podataka o putnicima propisuje se i gospodarskim subjektima koji pružaju usluge povezane s putovanjima i rezervacijama letova, primjerice putničkim agencijama i organizatorima turističkih putovanja.


“Bitno je naglasiti da se pružatelje tih usluga ne obvezuje na prikupljanje ili čuvanje dodatnih podataka o putnicima, niti se putnike obavezuje na davanje dodatnih podataka od onih koje su već dostavili organizatorima putovanja”, rekao je Božinović.