Dogovori li se njihovo istodobno održavanje, Vlada će pokušati omogućiti da lokalne i europske izbore provedu ista izborna povjerenstva i birački odbori
ZAGREB Kako bi se izašlo u susret zagovornicima istodobnog organiziranja lokalnih izbora i izbora zastupnika u Europski parlament, jer demokracija košta, a očito je da je politička volja takva da se na svemu što košta mora štedjeti, ministar uprave Arsen Bauk najavio da će Vlada dati amandman na Zakon o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament i time omogućiti da te izbore, budu li istodobno, provedu ista izborna povjerenstva i birački odbori koji provode lokalne izbore. Tim Baukovim amandmanom, koji ostavlja dojam »nescaffea dva u jedan«, suspendirat će se, samo u slučaju istodobnog održavanja tih dvaju izbora, brojne tehničko-provedbene odredbe Zakona o izborima u Europski parlament.
Suspenzija odredbi
Naime, istodobno održavanje tih dvaju izbora po odredbama ta dva zakona praktično je nemoguće. Suspenzija određenih odredbi znači da će birački odbori imati deset članova, koliko ih imaju na lokalnim izborima, a ne pet koliko ih trebaju imati na izborima za europski parlament. Radi se o predsjedniku, potpredsjedniku i osam članova, od kojih četvoricu delegira vlast u općini, gradu ili županiji, a četvoricu opozicija. To, nadalje, znači da će izborna povjerenstva (općinska, gradska i županijska) u stalnom sastavu imati šest članova, predsjednika, potpredsjednika, četiri člana, i još šest u proširenom sastavu (tri iz vlasti, tri iz oporbe). Naknade članovima tih odbora i povjerenstava isplaćuju se iz lokalnih proračuna.
Međutim, za izbore za Europski parlament bit će, i u slučaju da i oni budu 19. svibnja, potrebno formirati biračke odbore i u skladu s tim zakonom, dakle odbore koji imaju pet članova. Ti se izbori održavaju i u inozemstvu, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, na brodovima, u mirovnim misijama i nema razloga da tamošnji birački odbori imaju deset članova. Svi rokovi, za imenovanje predstavnika stranaka u biračke odbore ili za imenovanje biračkih odbora bit će usklađeni sa Zakonom o lokalnim izborima. Naknada članovima tih biračkih odbora isplaćuje se iz državnog proračuna. Visinu naknade članovima biračkih odbora i izbornim povjerenstava odredit će Vlada, kako i propisuje Zakon o lokalnim izborima, a ne Državno izborno povjerenstvo, kako propisuje Zakon o izborima u Europski parlament.
Tisuće računa
Da bi se svi ti izbori uredno proveli potrebno je usvojiti i Izmjene i dopune Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, a onda izborna povjerenstva podučiti novim odredbama tog zakona. Na prošlim parlamentarnim izborima taj je Zakon uvelike unaprijedio transparentnost financiranja kampanja. Međutim, broj posebnih računa koje stranke i kandidati moraju otvoriti za parlamentarne izbore mnogo je manji nego li broj posebnih računa koji će biti otvoreni na lokalnim izborima, što znači da je kontrola tih računa mnogo lakša i jednostavnija, a tome treba pridodati i posebne račune koji će biti otvoreni za kampanju za Europski parlament. Broj posebnih računa ovisi o broju kandidata i lista, a praktično je nezamislivo da će ih biti manje od 5.000. Te izvještaje stranke i kandidati dostavljat će Državnom izbornom povjerenstvu, za izbore za Europski parlament, odnosno lokalnom izbornom povjerenstvu, na lokalnim izborima, što bi brzinu i efikasnost kontrole moglo dodatno zakomplicirati.