Prognoze bankarskog sektora

Iduće godine pad kamata i sporiji rast gospodarstva, a banke najviše brine rasplet slučaja franak

Aneli Dragojević Mijatović

Foto/S: JEŽINA

Foto/S: JEŽINA

Pripreme za ulazak u eurozonu i jačanje konkurencije, pogotovo u kanalima prodaje, obilježit će i iduću godinu, no banke u izazove uvrštavaju i činjenicu da su i dalje prisutni zahtjevi za restitucijom bivših CHF dužnika. U Raiffeisen banci (RBA) kažu da bi domaće gospodarstvo trebalo ostvariti solidan rast na osnovu stabilnog rasta domaće potrošnje i investicija, dodatno financiranih iz europskih fondova. Prognoziraju rast BDP-a od 2,5 posto, uz nastavak rasta zaposlenosti i realnih plaća u sektoru tržišno razmjenjivih proizvoda i usluga



RIJEKA – Digitalizacija i dodatno moderniziranje kanala prodaje – od poslovnica ka mobilnom i internet bankarstvu – tema je koju najčešće spominju veće banke u odgovorima na pitanje o izazovima i očekivanjima za 2020.


Bankari očekuju solidnu godinu, uz nešto sporiji rast gospodarstva, te godinu koju će obilježiti i ulazak zemlje u tečajni mehanizam ERM2, kao svojevrsnu čekaonicu za euro.


S druge strane, žale se na visoke regulatorne troškove, nedostatak strukturnih reformi, a muči ih i kakav će biti rasplet situacije s kreditima u švicarskim francima, za koji je izvjesno da će se desiti u 2020., te koji za njih nosi potencijalno veliki trošak, što znači da im nosi i veliku neizvjesnost.


Umjeren rast kredita




U Raiffeisen banci (RBA) kažu da bi domaće gospodarstvo trebalo ostvariti solidan rast na osnovu stabilnog rasta domaće potrošnje i investicija, dodatno financiranih iz europskih fondova.


Prognoziraju rast BDP-a od 2,5 posto, uz nastavak rasta zaposlenosti i realnih plaća u sektoru tržišno razmjenjivih proizvoda i usluga.


– S druge strane, ubrzanje rasta plaća u javnom sektoru povećat će rashodnu stranu proračuna i usporiti proces rasterećenja cijene rada i povećanja konkurentnosti domaćih poduzetnika.


U sljedećoj godini očekujemo provedbu mjera iz Akcijskog plana za uvođenje eura i ulazak u tečajni mehanizam ERM II, kažu u RBA. No, ističu i da »uz digitalne izazove u novim poslovnim transakcijama, kreditne institucije izložene su sve brojnijim procesima na sudovima u kojima potrošači traže odštetu zbog uvjeta po kojima su koristili kredite u dalekoj prošlosti.«


U RBA između ostalog dodaju da će se, »bez potencijala za rast profitabilnosti poslovanja, povećati motivacija za akvizicije i spajanja.«


Hrvatska poštanska banka (HPB) u 2020. očekuje nastavak rasta kredita stanovništvu u Hrvatskoj po umjerenim i održivim stopama kao i rast kredita poduzećima radi intenziviranja investicijskog ciklusa s obzirom na zastarjelost fiksnog kapitala i dostupnost fondova EU.


Očekivanja od Vlade


Član Uprave OTP banke, Nikola Mikša, kaže da oni očekuju nastavak rasta BDP-a, povećanje zaposlenosti, održavanje stabilnosti tečaja i cijena, nastavak konsolidacije te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Najveće izazove gospodarstva vide u potrebi snažnije provedbe stvarnih strukturnih promjena.


– Pozitivni rezultati se većinom temelje na povoljnom ekonomskom okruženju, a manjim dijelom na reformama, što je dugoročno neodrživo.


Posebni izazovi za cijelo gospodarstvo su demografski, suženo tržište rada, borba za privlačenje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika, kao i jačanje konkurentnosti kako bismo ohrabrili mlade ljude da ostanu u Hrvatskoj.


To ima veze i s društvenom klimom i mislim da svi gospodarstvenici od Vlade očekuju da aktivnije i brže osigura pozitivno okruženje, kaže Mikša. Veli i da će bankarski sektor biti zaokupljen prilagodbama i pripremama za budući ulazak u eurozonu.


Predsjednik uprave Erste banker Christoph Schoefboeck ističe da je predsjedanje EU-om dobra prilika za jačanje investicijskog potencijala Hrvatske.


– U ovom trenutku, percepciju Hrvatske u očima ulagača u najvećoj mjeri narušavaju promjene pravila igre u hodu te odluke koje sa sobom nose retroaktivne učinke.


To je posebno vidljivo u slučaju CHF kredita, gdje su i dalje, i nakon što su zakonskom intervencijom iz 2015. pozicije bivših CHF i eurskih dužnika matematički u potpunosti izjednačene, prisutni zahtjevi za daljnjom restitucijom bivših CHF dužnika, što bi ih u konačnici dovelo u povlaštenu poziciju u odnosu na eurske, ali i sve ostale dužnike, misli Schoefboeck.



Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck ističe da je općenito tržište i dalje obilježeno padom kamatnih marži, pozitivnim kretanjima u segmentu transakcijskog poslovanja, padom troška rizika te fokusom na operativnu efikasnost.– U idućoj godini, ali i onima iza, očekujemo daljnje ubrzavanje tzv. time-to-marketa, češće promjene i prilagodbe postojećih proizvoda te nastavak sveobuhvatne digitalne transformacije bankarskog poslovanja. Banke doživljavaju značajnu promjenu te iz svoje tradicionalne pozicije pružatelja financijskih proizvoda i usluga postaju institucije financijskog znanja, koje svojim klijentima pružaju cjelovitu savjetodavnu uslugu te se brinu o njihovom prosperitetu, kaže Schoefboeck.


Dodaje da stabilan, visoko likvidan i adekvatno kapitaliziran bankarski sektor, koji ima kapacitet za praćenje svih kvalitetnih projekata, posebice realnog sektora, predstavlja značajnu komparativnu prednost Hrvatske u odnosu na zemlje u regiji.


Kao takav trebao bi biti zamašnjak rasta gospodarstva te snažan stup izgradnje regionalnog liderstva i pozicije financijskog središta regije, za što Hrvatska još uvijek ima priliku.


U tom smislu bilo bi dobro maksimalno iskoristiti potencijale takvog sustava te izbjegavati mjere ili utjecaje koji mogu narušiti njegove pozitivne karakteristike.


ECB-ova procjena


U Privrednoj banci Zagreb (PBZ) očekuju blago usporavanje gospodarskog rasta prema 2,5 posto, uglavnom pod utjecajem vanjskih faktora odnosno rastućih rizika i neizvjesnosti koje će usporiti rast u zemljama eurozone.


Nasuprot tome, očekuju da će domaća komponenta rasta ostati relativno snažna – potrošnja kućanstava nastavit će rast po stopi od oko 3 posto, dok bi investicijska aktivnosti predvođena EU fondovima, te investicijama u turizmu i nekretninskom sektoru mogla rasti po stopi od 5 do 6 posto, kažu u PBZ-u.


– Očekuje nas i objava rezultata sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka koju Europska središnja banka provodi u sklopu Hrvatske aplikacije za ulazak u ERM2, te i očekivanog ulaska u sam tečajni mehanizam, ali i u bankovnu uniju.


Istovremeno, nastavak ekspanzivne monetarne politike ESB te nastavak okruženja izuzetno niskih kamatnih stopa te snažni konkurentski pritisci na domaćem tržištu, pred banku postavljaju izazove kako pomiriti zahtjeve dioničara s jedne te klijenata s druge strane, a sve u zadanom regulatornom okruženju.


Također, intenzivno nastavljamo s našim aktivnostima i ulaganjima u vlastitu preobrazbu i digitalizaciju poslovanja, navode u PBZ-u.