Ljeta kakva danas doživljavamo u Hrvatskoj prije dvadesetak godina bila bi smatrana ekstremom. Danas su novo pravilo. Toplinski val koji traje tjednima, požari i nevremena ostavljaju milijunske štete i iscrpljuju sav živi svijet. I dok se o klimatskim promjenama najčešće govori kroz brojke o temperaturi ili statistiku šteta u poljoprivredi, sve je jasnije da je riječ i o pitanju zdravlja i ljudskih života.

Podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda pokazuju da se Hrvatska zagrijava već desetljećima, a trend se, upozoravaju stručnjaci, neće zaustaviti. Klimatologinje Sara Ivasić i Lidija Srnec, voditeljice Odjela za klimatske promjene i biometeorologiju DHMZ-a, pojašnjavaju kako analiza temperature zraka, oborina i klimatskih ekstrema jasno pokazuje da upravo toplinski valovi predstavljaju vremenski ekstrem s najvećim utjecajem na zdravlje stanovništva.

Suše i požari

– U Hrvatskoj je od druge polovine 20. stoljeća zabilježen porast srednje temperature od 0,2 do 0,5 Celzijevih stupnjeva po desetljeću, uz porast broja toplih dana i toplih noći, istaknule su Ivasić i Srnec.

Vrućine najviše pogađaju starije osobe i kronične bolesnike / Foto DAVOR KOVAČEVIĆ

Kako bi procijenio zdravstveni rizik, DHMZ ne prati samo dnevne temperature, nego i podatke o smrtnosti u Osijeku, Zagrebu, Karlovcu, Gospiću, Kninu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku – upravo na temelju te poveznice određuju se biometeorološki kriteriji za izdavanje upozorenja. Razlika u odnosu na stanje prije dvadesetak godina drastična je: broj dana s uvjetima opasnima za zdravlje zbog vrućine u kontinentalnoj je Hrvatskoj porastao s prosječnih pet na gotovo 18 godišnje, dok je na Jadranu skočio s deset na oko 30 dana godišnje.

– U usporedbi s razdobljem od 1991. do 2000. godine, tijekom razdoblja od 2011. do 2020. zabilježen je u prosjeku dvostruko veći broj toplinskih valova, navele su Ivasić i Srnec, dodajući da se pomaknuo i njihov početak. On je nekad bio tipičan za srpanj, a danas sve češće počinju već u lipnju, čime se produljuje cijelo razdoblje izloženosti stanovništva ekstremnim temperaturama.

Klimatske projekcije, upozoravaju, pokazuju da izazovi tek dolaze.

– Do sredine stoljeća očekuje se porast srednje godišnje temperature za oko 1,5 do 1,7 Celzijevih stupnjeva, dok će ljetne temperature u velikom dijelu Hrvatske rasti i za više od dva stupnja, kazale su klimatologinje.

Najviše će, dodaju, trpjeti starije osobe, kronični bolesnici, djeca, stanovnici gradova i svi koji rade na otvorenom, a dodatan problem predstavljaju sve toplije noći, tijekom kojih tijelo nema vremena oporaviti se od dnevne vrućine. Uz to, ljetne bi se oborine na Jadranu mogle smanjiti i do 20 posto, što uz veći rizik od suša i požara otvara i pitanje opskrbe vodom, dok su izgledniji i snažni nevremenski udari koji ugrožavaju ljude, promet i infrastrukturu.

Rastu rizici od suša i požara / Foto AFP

Same klimatske promjene, napominju sugovornice, nisu jedini uzrok takvih ekstrema, no znanstveno je potvrđeno da porast globalne temperature povećava njihovu učestalost i intenzitet.

– Važno je redovito pratiti vremenske prognoze i pravodobno se prilagođavati. Jednako je važno da se pri planiranju razvoja, ulaganja i donošenju strateških odluka u obzir uzmu projekcije buduće klime kako bi se smanjili rizici i povećala otpornost društva, poručile su Ivasić i Srnec.

Rano upozoravanje

Kad opasnost postane neposredna, ključna je brzina informacije. Dunja Plačko-Vršnak, načelnica Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, napomenula je da pravodobno upozorenje može spasiti život.

– U svjetlu klimatskih promjena sve češće smo svjedoci ekstremnih vremenskih pojava. DHMZ kroz Sustav ranog upozoravanja i upravljanja krizama, u suradnji s Ravnateljstvom civilne zaštite, sudjeluje u obavještavanju građana putem poruka na mobilnim uređajima o opasnim vremenskim pojavama, grmljavinskim nevremenima, obilnoj kiši ili snijegu, ledenoj kiši i olujnom vjetru, pojasnila je Plačko-Vršnak.

Za same toplinske valove primjenjuje se poseban sustav – kada su ispunjeni biometeorološki kriteriji, upozorenja se objavljuju putem Meteoalarma i internetskih stranica DHMZ-a.

Dok meteorolozi opisuju trend, atmosferski fizičar Branko Grisogono objašnjava mehanizam koji stoji iza njega – promjenu u samom funkcioniranju atmosfere. Zagrijavanje planeta, kaže, slabi razliku u temperaturi između polarnih i suptropskih područja, što mijenja ponašanje mlaznih struja ključnih za oblikovanje vremenskih sustava. Rezultat je da vremenski obrasci danas dulje ostaju nad istim područjem.

– Zagrijavanjem planeta smanjuje se temperaturna razlika između (sup)tropskih i polarnih područja, što slabi mlazne struje koje imaju važnu ulogu u pokretanju vremenskih sustava. Zbog toga dolazi do izraženijeg meandriranja zračnih strujanja i stvaranja velikih područja ekstremnih temperatura, »džepova« vrućeg zraka, ali i hladnih prodora. Takvi se obrasci zbog rotacije Zemlje sporo pomiču prema istoku, a očekuje se da će se u prosjeku pojavljivati sve češće tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, naglasio je Grisogono.

Prema njegovim riječima, poveznica s ljudskim zdravljem odavno više nije hipoteza, nego statistički dokazana činjenica.

– Kao i u većini svijeta, klimatske promjene itekako utječu na zdravlje i smrtnost, a ne samo u Hrvatskoj. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada te druge hrvatske i svjetske institucije to nepobitno statistički dokazuju. Porast smrtnosti je preko 10 posto, ali tu treba dodati i smrtnost povezanu sa (super)finim česticama u zraku koje dolaze iz prometa, industrije i transportom zraka iz suptropskih krajeva, istaknuo je Grisogono, čije osobno iskustvo tu poveznicu čini još opipljivijom.

– Klimatske promjene ne utječu samo na velike sustave, nego i izravno na ljudski organizam, na kožu, oči i druge osjetljive dijelove tijela. Radeći u pustinji dobio sam melanom, rak kože. Sve češća prisutnost čestica iz udaljenih područja, poput saharske prašine, dodatno opterećuje organizam, a promjene klimatskih uvjeta pogoduju i širenju novih vrsta kukaca, komaraca i bolesti koje s njima dolaze, upozorio je Grisogono.

Sustavni pristup

Rješenje, smatra, ne smije ostati samo na razini globalnih dogovora – Hrvatska treba vlastiti sustav odgovora, s jačom poveznicom znanosti, zdravstva i javnih politika, a kao prvi korak predlaže osnivanje posebnog instituta koji bi se sustavno bavio klimatskim promjenama, uz očuvanje kvalitetnog javnog zdravstvenog sustava i jačanje domaće proizvodnje hrane kako bi država bila otpornija na klimatske i geopolitičke poremećaje.

Uz izravan toplinski stres, topla klima donosi i posredne rizike koje je lakše previdjeti. Više temperature mijenjaju kvalitetu zraka i povećavaju izloženost lebdećim česticama i saharskoj prašini, što opterećuje dišni i krvožilni sustav, dok istodobno stvara povoljnije uvjete za širenje novih vrsta kukaca i bolesti koje oni prenose – promjena koja zdravstveni sustav tjera da se prilagođava rizicima koji donedavno u Hrvatskoj gotovo nisu postojali.

Da posljedice više nisu apstraktna prognoza, potvrđuju i podaci iz same zdravstvene prakse. Izvanbolnička hitna medicinska služba tijekom ljetnih mjeseci bilježi između 15 i 40 posto veći broj intervencija nego u ostatku godine, ovisno o tome je li riječ o kontinentalnim ili obalnim područjima. Iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu ipak upozoravaju da se taj porast ne može pripisati isključivo visokim temperaturama.

– Tijekom ljetnih mjeseci hitna medicinska služba općenito ima povećani broj intervencija zbog trauma, uslijed intenzivnijeg prometa i ljetnih aktivnosti, pogoršanja stanja kroničnih bolesnika, toplinskih bolesti te febriliteta i ljetnih infekcija, posebno kod djece, naveli su iz Zavoda. Najčešći razlozi izlaska timova na teren ljeti su traume, slabost i iscrpljenost, nesvjestice i kolapsi te otežano disanje, dok se građani u hitnim ambulantama najčešće javljaju zbog bolova u leđima, povišenog tlaka i upale vanjskog uha. No toplinski valovi, naglašavaju iz Zavoda, ne biraju samo bolesne.

– Ekstremno visoke temperature, a osobito toplinski valovi, utječu na zdravlje svih ljudi – dakle i onih koji su potpuno zdravi, upozoravaju. Najugroženije ostaju starije osobe koje žive same, mala djeca, trudnice i oni koji zbog posla veći dio dana provode na otvorenom, kao i bolesnici s kardiovaskularnim, respiratornim, bubrežnim bolestima, dijabetesom ili poremećajima mentalnog zdravlja.