Kroz međunarodni pokret Movember nastoji se podići svijest o važnosti očuvanja muškog zdravlja, s posebnim naglaskom na prevenciju i rano otkrivanje raka prostate i raka testisa te zaštitu mentalnog zdravlja. Iako se o ovim temama posljednjih godina sve otvorenije govori, mnogi muškarci i dalje odgađaju preventivne preglede, zanemaruju zdravstvene tegobe ili teško donose odluku o traženju stručne pomoći.

Movember je nastao 2003. godine u Melbourneu u Australiji, kada su Travis Garone i Luke Slattery pokrenuli inicijativu kojom su željeli potaknuti razgovor o muškom zdravlju. Naziv pokreta nastao je spajanjem engleskih riječi moustache (brkovi) i November (studeni), a upravo su brkovi postali njegov prepoznatljiv simbol. U početku je sudjelovalo svega tridesetak muškaraca koji su tijekom studenoga odlučili pustiti brkove kako bi privukli pozornost javnosti. Već 2004. godine inicijativa je prerasla u organiziranu humanitarnu akciju usmjerenu na prikupljanje sredstava za istraživanje raka prostate, a 2006. godine osnovana je zaklada Movember. Od tada je pokret prerastao u globalnu javnozdravstvenu inicijativu koja okuplja milijune sudionika i podupire brojne programe usmjerene na unapređenje zdravlja muškaraca.

No, Movember je mnogo više od simboličnog puštanja brkova. Njegova je temeljna poruka da briga o zdravlju ne bi smjela započeti tek pojavom simptoma ili bolesti. Pravodobno prepoznavanje zdravstvenih problema, informiranost, preventivni pregledi i spremnost na otvoren razgovor o tjelesnim i psihičkim teškoćama važni su koraci u očuvanju zdravlja i kvalitete života. 

Movember nas ujedno podsjeća da traženje pomoći nije znak slabosti, nego odgovornog odnosa prema vlastitom zdravlju.

Rak prostate – najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest muškaraca u Hrvatskoj

Rak prostate jedan je od javnozdravstvenih problema muške populacije. Najčešće se javlja u starijoj životnoj dobi, a među čimbenicima rizika ističu se dob, pozitivna obiteljska anamneza i nasljedna predispozicija.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom 2023. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 2.927 novih slučajeva raka prostate, što čini približno 21 posto svih novodijagnosticiranih zloćudnih bolesti u muškaraca. U 2024. godini od raka prostate umrla su 862 muškarca.

Ni Primorsko-goranska županija nije iznimka. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, stopa incidencije raka prostate u 2023. godini iznosila je 177,3 na 100.000 muškaraca. Tijekom 2024. godine od ove je bolesti u županiji umrlo 75 muškaraca, od kojih su 74 bila starija od 60 godina.

Poseban izazov predstavlja činjenica da rak prostate u početnim stadijima često ne uzrokuje nikakve simptome. Kada se simptomi pojave, mogu uključivati učestalo mokrenje, osobito noću, slabiji mlaz mokraće, otežano mokrenje ili pojavu krvi u mokraći.

Važno je naglasiti da navedeni simptomi nisu specifični za rak prostate te se često pojavljuju i kod dobroćudnog povećanja prostate ili drugih bolesti mokraćnog sustava. Zbog toga muškarci, osobito oni srednje i starije životne dobi, trebaju razgovarati sa svojim liječnikom o individualnom riziku i mogućnostima ranog otkrivanja bolesti. 

Određivanje prostata-specifičnog antigena (PSA) iz krvi jedna je od osnovnih pretraga u ranom otkrivanju raka prostate. Prema smjernicama Europskog urološkog društva (EAU), muškarcima prosječnog rizika preporučuje se razmotriti PSA testiranje od 50. godine života, a muškarcima s povećanim rizikom, osobito s obiteljskom anamnezom raka prostate dijagnosticiranog prije 60. godine, već od 45. godine. Kod nositelja mutacije gena BRCA2 testiranje se može započeti od 40. godine života.

PSA testiranje može pridonijeti ranom otkrivanju raka prostate, ali ima i svoja ograničenja. Povišena vrijednost PSA ne znači nužno postojanje raka jer može biti posljedica dobroćudnih promjena ili upale, dok uredan nalaz ne isključuje bolest u potpunosti. Zato je važno u razgovoru s liječnikom procijeniti individualni rizik te moguće koristi i ograničenja testiranja. Rano otkrivanje klinički značajne bolesti može omogućiti pravodobno postavljanje dijagnoze i odabir odgovarajućeg načina liječenja.

Pozivamo muškarce da ne čekaju pojavu simptoma, već da razgovaraju sa svojim liječnikom o zdravlju prostate, osobnim čimbenicima rizika i mogućnosti određivanja PSA. Zajedničkom odlukom mogu odabrati pristup ranom otkrivanju bolesti koji najbolje odgovara njihovoj dobi i zdravstvenom stanju.

Rak testisa – bolest koja najčešće pogađa mlađe muškarce

Za razliku od raka prostate, rak testisa najčešće se javlja u mlađoj životnoj dobi. Iako čini približno jedan posto svih zloćudnih tumora u muškaraca, njegova je javnozdravstvena važnost velika jer se većina slučajeva dijagnosticira prije pedesete godine života.

U Hrvatskoj je tijekom 2023. godine zabilježeno 210 novih slučajeva raka testisa, a najveći broj oboljelih pripadao je dobnoj skupini od 35 do 39 godina. U Primorsko-goranskoj županiji iste je godine zabilježeno devet novih slučajeva, u muškaraca u dobi od 20 do 55 godina.

Ohrabruje činjenica da rak testisa, u usporedbi s mnogim drugim zloćudnim bolestima, ima vrlo povoljnu prognozu. Prema podacima HZJZ-a, petogodišnje preživljenje osoba kojima je rak testisa dijagnosticiran u razdoblju od 2019. do 2023. godine iznosilo je 95,9 posto.

Ipak, iznimno je važno prepoznati moguće znakove bolesti i pravodobno se javiti liječniku.

Kako obaviti samopregled testisa?

Jedna od važnih poruka zdravstvene edukacije mladih muškaraca jest upoznavanje vlastitog tijela i prepoznavanje promjena koje mogu upućivati na bolest.

Samopregled testisa jednostavan je postupak kojim muškarac može upoznati njihov uobičajeni izgled i opip. Iako nije dokazano da redoviti samopregled smanjuje smrtnost od raka testisa, poznavanje normalnog stanja može pomoći u ranijem prepoznavanju promjena.

Samopregled je najlakše obaviti tijekom ili nakon toplog tuširanja, kada je koža mošnje opuštena. Svaki testis potrebno je pregledati zasebno. Testis se nježno pridržava između palca i ostalih prstiju obje ruke te se lagano okreće među prstima kako bi se opipala njegova površina.

Normalan testis uglavnom je glatke površine, bez tvrdih kvržica i zadebljanja. Na njegovoj stražnjoj strani može se napipati mekša struktura, pasjemenik ili epididimis, što je normalan anatomski nalaz.

Također je uobičajeno da jedan testis bude nešto veći ili smješten niže od drugoga.

Posebnu pozornost potrebno je obratiti na pojavu tvrde kvržice, povećanje ili promjenu veličine testisa, oticanje, osjećaj težine u mošnji ili druge novonastale promjene. Svaku novu kvržicu, otvrdnuće ili promjenu veličine testisa potrebno je provjeriti kod liječnika, čak i ako promjena nije bolna. Iznenadna jaka bol u testisu zahtijeva hitnu medicinsku procjenu. Važno je pritom izbjeći nepotrebno zastrašivanje. Većina promjena na testisima nije zloćudna, ali samo liječničkim pregledom i odgovarajućom dijagnostikom može se utvrditi njihov uzrok.

Mentalno zdravlje muškaraca – o problemima se još uvijek premalo govori

Uz maligne bolesti, Movember posebno ističe važnost mentalnog zdravlja muškaraca, o kojem se još uvijek nedovoljno otvoreno razgovara.

Brojna istraživanja pokazuju da muškarci rjeđe od žena traže stručnu pomoć zbog psihičkih teškoća. Razlozi su složeni, a među njima se ističu društvena očekivanja, stigma povezana s mentalnim zdravljem i tradicionalna shvaćanja muškosti. Od muškaraca se često očekuje da budu snažni, samostalni i sposobni sami riješiti vlastite probleme. Takva očekivanja mogu otežati prepoznavanje psihičkih teškoća i odgoditi traženje pomoći.

Psihičke teškoće pritom se ne moraju uvijek očitovati tugom ili povlačenjem. Kod nekih muškaraca mogu se prepoznati kroz razdražljivost, promjene ponašanja, poteškoće sa spavanjem, povećanu konzumaciju alkohola, gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti ili narušene odnose s bližnjima. Dugotrajni stres, profesionalni i obiteljski izazovi te osjećaj usamljenosti također mogu nepovoljno utjecati na mentalno zdravlje.

Zato je važno stvarati okruženje u kojem je razgovor o osjećajima i psihičkim teškoćama prihvaćen kao dio brige o zdravlju. Ponekad jednostavno pitanje poput „Kako si zapravo?” može biti početak važnog razgovora. Jednako je važno znati saslušati drugu osobu bez osuđivanja, pokazati razumijevanje i potaknuti je da, kada je potrebno, potraži stručnu podršku.

Briga o mentalnom zdravlju ne podrazumijeva samo prepoznavanje i liječenje psihičkih teškoća, nego i očuvanje emocionalne ravnoteže, kvalitetnih međuljudskih odnosa te sposobnosti suočavanja sa svakodnevnim životnim izazovima. Traženje pomoći nije znak slabosti, nego odgovornosti prema sebi i ljudima koji nas okružuju.

Briga o zdravlju ne smije biti ograničena samo na jedan mjesec 

Movember je prilika da se ponovno podsjetimo koliko je važno ulagati u zdravlje muškaraca, ali briga o zdravlju ne bi smjela završiti posljednjim danom studenoga.

Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, nepušenje, ograničavanje konzumacije alkohola, kvalitetan san i pravodobni preventivni pregledi važni su za očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja. Jednako je važno poznavati vlastito tijelo, ne zanemarivati nove simptome i otvoreno razgovarati o zdravstvenim problemima. Muškarce treba poticati da preuzmu aktivnu ulogu u očuvanju vlastitog zdravlja, ali i da prihvate podršku obitelji, prijatelja i zdravstvenih djelatnika kada im je potrebna.

Brkovi tijekom studenoga mogu biti simpatičan simbol i povod za razgovor, ali prava vrijednost Movembera očituje se u promjenama koje traju tijekom cijele godine.

Jer briga o vlastitom zdravlju nije znak slabosti. Ona je znak odgovornosti, zrelosti i snage.