Pjenušava vina

FOTO Istarski čarobni mjehurići al pari svjetskim šampanjcima: Bili smo na festivalu pjenušaca u srcu Višnjana

Gordana Čalić Šverko

Foto Milivoj Mijošek

Foto Milivoj Mijošek

Proizvodnja pjenušaca u Hrvatskoj u uzlaznoj je putanji, na tržište se iz Istre plasira oko 2.600 hektolitara pjenušaca godišnje



Šampionom višnjanskog festivala pjenušaca održanom u srcu Višnjana u palači Sincich, u jubilarnom petom izdanju, proglašen je Misal Istra obitelji Peršurić. Uz priznanje za najbolje ocijenjeni pjenušac, ova se vinarija u kategoriji pjenušaca proizvedenih klasičnom metodom, okitila i zlatom za još tri pjenušca.


Nema neke univerzalne tajne, odgovorit će Ana Peršurić Palčić iz vinarije Misal, na pitanje u čemu je tajna vrhunskog pjenušca.


– Vidimo i kroz godine da nam različiti pjenušci osvajaju velika odličja na različitim natjecanjima. Odlika Misala Istra je možda u tome što je to jedan od najkompliciranijih i najopsežnijih naših pjenušaca. Treba nam gotovo deset godina da bi ga proizveli od Malvazije istarske. To je kupaža berbi 2009., 2010., 2011., sve je po trećinu zastupljeno i odležava na kvascima punih deset godina. Drago nam je da je baš u Višnjanu pobijedio jer to je pjenušac kojim je još naš otac počeo kreirati ideju da pjenušac bude proizveden sto posto od malvazije, a da opet ne bude nešto jednostavno, lagano, kako kažemo – krajem ljeta zaboravno, nego da bude konkretan, ozbiljan pjenušac »al pari« svjetskim šampanjcima, kazala je Ana Peršurić Palčić.


Foto Milivoj Mijošek




Vinarija Misal nalazi se u selu Peršurići u Općini Višnjan, svega deset kilometara od mora, u jednom malenom selu, usred ničega, kako vrlo često kažu turisti. Proizvodi pjenušce isključivo klasičnom metodom. Dvanaest različitih vrsta, svaka je za sebe potpuno drukčija, od različitih sorata grožđa, različite slatkoće, dužine odležavanja, od nečeg laganog, voćnog kao što je Misal Šinjorina do kompleksnih kao što je Misal Istra.


– Istra je zapravo jedna topla regija, gdje nije baš popularno proizvoditi pjenušce, možda eventualno neke laganije kroz charmat tehnologiju, međutim mi volimo i želimo pokazati da se može nešto konkretno, ozbiljnije raditi u toplijim uvjetima ako se prilagodi uzgoj vinove loze, navodnjavanje, tako da se nekakvim tehnološkim stvarima u samom vinogradu u momentu berbe, može svašta proizvesti u našoj Istri, uvjerenja je Ana Peršurić Palčić.


Na ocjenjivanju ovogodišnjeg Međunarodnog festivala pjenušaca bilo je 39 uzoraka. Ocjenjivači su imali jako težak zadatak jer je iz godine u godinu kvaliteta pjenušaca sve bolja, tako da je među pjenušcima proizvedenim charmat metodom bilo četiri zlata, devet srebra i dvije bronce, a klasičnom metodom 21 zlato i dva srebra.


Foto Milivoj Mijošek


Sajamski veteran


Vinarija Veralda koja se okitila s tri zlata, u Višnjanu je predstavila četiri etikete pjenušca, sve proizvedene klasičnom metodom vrenja u boci.


– Radimo sve samo od autohtonih sorti, malvazija, teran, refošk. Zašto smo se opredijelili za te sorte? Pa zato jer su jedine u Istri koje imaju izrazito visoke kiseline, to su svježine u vinu i niski pH što je jako bitno za jedno vino koje odležava toliko godina u boci na kvascima i da bi nakon toliko godina još uvijek bilo svježe i lepršavo, bitne su te kiseline u grožđu, kazala je Olga Visintin iz Veralde.


Veralda je također sajamski veteran, od samih početaka sudjeluje na Međunarodnom festivalu pjenušaca u Višnjanu. Ovo je jedini takav festival u Istri, moguće jedini i u Hrvatskoj, važan je, naglasila je Olga Visintin, jer su pjenušci kategorija vina koja se sve više proizvodi u Istri i sve je više »in«.


Foto Milivoj Mijošek


– Ljudi su zainteresirani za takav tip vina i zato je dobro da imamo jedan takav festival kod kuće, blizu, da ljudi mogu probati i približiti se tom tipu vina koje se tradicionalno u prošlosti nije previše pilo u Istri jer se nije no radilo. A u zadnje vrijeme s obzirom na to da se više proizvodi, pjenušac se pije ne samo prilikom nekakvih većih svečanosti nego i inače, naglasila je Visintin. Veralda ima sjedište u Brtonigli, ali se vinogradi nalaze na bujskim brežuljcima.


Degrassi je također dobio tri zlata. Kao vinska kuća, rekao je Alen Matelić, vinolog u vinskoj kući Degrassi, radi pjenušce od samog početka, od 1996. godine, međutim na tržištu s njima je izašla 2017. godine. Tada je to bio La Vie en Rosé od terana i refoška, a nakon toga uveli su još dvije linije, sve klasične metode vrenja u boci, jedna je Lilith, pjenušac koji je dobio ime po unuci vlasnika vinarije Morena Degrassija rođenoj u momentu kada je pjenušac išao na odležavanje pa joj je posvećen.


Međunarodni standardi


Proizvodnja pjenušavih vina jedna je od najkompleksnijih, a znanje i stručnost na Međunarodnom festivalu pjenušaca ocjenjivao je stručni žiri u sastavu prof. dr. sc. Borislav Miličević, predsjednik žirija i dekan Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, prof. dr. sc. Jurislav Babić, dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, doc. dr. sc. Toni Kujundžić, docent na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, Emil Perdec, vrsni sommelier iz Višnjana, Karin Rupena Perdec, vrsna sommelierka i Ingrid Mahnič, »kraljica malvazije« kako je od milja zovu, i član žirija s međunarodnim certifikatom.


Foto Milivoj Mijošek


Ocjenjivanje se provodilo sukladno standardima međunarodne organizacije za lozu i vino metodom 100 bodova za pjenušava i gazirana vina. Jedan od članova žirija Toni Kujundžić, naglasio je da je kvaliteta pjenušaca stvarno izvanredna s obzirom na broj zlatnih medalja.


– Veseli da je postignuta tolika razina kvalitete proizvodnje. O konačnom pobjedniku odlučivale su nijanse, i stvarno je bilo izazovno ocijeniti sve pjenušce, komentirao je.


Proizvodnja pjenušaca u Hrvatskoj u uzlaznoj je putanji. Istarska županija preteča je u proizvodnji ove kategorije vina u Hrvatskoj, na tržište se iz Istre plasira oko 2.600 hektolitara pjenušaca godišnje. Više od 35 vinara proizvodi pjenušac u Istarskoj županiji, ukupno oko 75 etiketa pjenušavih vina.


Spareni s pršutom


Višnjan je tijekom dvodnevnog festivala preuzeo na sebe i edukativnu ulogu tako su organizatori, Općina Višnjan, Turistička zajednica općine Višnjan, tvrtka Vira i Agro Udruga Višnjan, pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice, u sklopu festivala koji dodatno afirmira Hrvatsku kao destinaciju vrhunskih pjenušavih vina, organizirali dvije radionice. Prvu, nazvanu »Istra vs Goriška brda«, vodio je istaknuti sommelier Emil Perdec, a na drugoj »Stari i novi svijet u čaši«, Toni Kujundžić iznio je zanimljive spoznaje o vodećim vinskim kultivarima.
Međunarodni festival pjenušaca održava se upravo u Višnjanu, gdje je proizveden prvi pjenušac od »naše Malvažije«, kako je to opisao dr. sc. Đordano Peršurić, koji je te čarobne mjehuriće klasičnom metodom proizveo u naselju Peršurići. Upravo je ta činjenica bila poticaj da Općina Višnjan i Višnjanska razvojna agencija organiziraju ovu prosinačku manifestaciju koja tradicionalno promiče kulturu konzumiranja pjenušavih vina i postaje meka pjenušavog nektara koja je itekako poznata i po svojoj bogatoj vinskoj tradiciji.


Foto Milivoj Mijošek


U srcu Višnjana, uživalo se u najboljim pjenušavim vinima, ali i gastronomskoj ponudi. Uz pjenušce odlično idu i domaći pršuti, kapitalci. Miro Vošten iz Tomažove konobe i pršutane Tomaso donio je pršut težak 19,90 kilograma, star tri godine.


– Brata su mu izrezali na sajmu u Tinjanu, a ovaj je partio u Višnjanu, rekao je Vošten.


Na štandu pršutane Daniele iz Anžići, također se rezao oko tri godine star pršut težak 18 kilograma.


– Naši nonići su govorili da koliko kili ima friški but toliko miseci mu triba da se osuši, prenio je Damir Lukež.