Zastupnici u Europskom parlamentu podržali su u utorak jačanje europske obrambene industrije putem zajedničkog Zakona o nabavi (EDIRPA), izvijestio je Europski parlament.

Uredba, koja je već dogovorena s Vijećem 27. lipnja 2023., uspostavlja kratkoročni instrument za jačanje europske obrambene industrije putem zajedničke nabave do 31. prosinca 2025.

Najmanje tri zemlje EU po konzorciju i izvođačima sa sjedištem u EU

Instrument će se financirati iz proračuna od 300 milijuna eura. Zajedničke nabave morat će uključivati najmanje tri države članice, a trebale bi biti otvorene za sudjelovanje članica Europske asocijacije slobodne trgovine koje su članice Europskog gospodarskog prostora (pridružene zemlje).

Izvođači i podizvođači moraju imati poslovni nastan u EU-u ili u pridruženoj zemlji i ne smiju biti podvrgnuti kontroli nepridružene treće zemlje ili subjekta.

Trošak komponenti podrijetlom iz EU ili pridruženih zemalja ne smije biti niži od 65 posto procijenjene vrijednosti krajnjeg proizvoda.

Bonusi za projekte koji podržavaju Ukrajinu, Moldaviju i mala i srednja poduzeća

Financijski doprinos EU-a svakoj akciji bit će ograničen na 15 % procijenjene vrijednosti zajedničkog ugovora o nabavi po konzorciju.

Ta se gornja granica može podići na 20 % ako su Ukrajina ili Moldavija primatelji dodatnih količina obrambenih proizvoda ili ako je najmanje 15 % procijenjene vrijednosti zajedničkog ugovora o nabavi dodijeljeno malim i srednjim poduzećima ili tvrtkama srednje kapitalizacije, kao izvođači ili podizvođači.

“Današnje glasovanje označava povijesni trenutak za obranu EU-a, uspostavljanjem prvog instrumenta EU-a za zajedničku nabavu od strane država članica.

Pomoći će im da napune svoje zalihe, povećaju interoperabilnost među našim oružanim snagama, ojačaju našu industriju i doprinesu našoj nepokolebljivoj potpori Ukrajini.

Međutim, suočavajući se s povijesnom krizom, EDIRPA može biti samo polazište za daleko ambiciozniji zajednički obrambeni program”, rekao je nakon glasovanja suizvjestitelj odbora za vanjske poslove Michael Gahler (EPP), navodi Europski parlament.

“Postigli smo razuman kompromis koji će EDIRPA učiniti komplementarnim drugom propisu važnom za obrambeni sektor: Zakonu o potpori proizvodnji streljiva.

Uspjeli smo obraniti prioritete Parlamenta, uključujući projekte koji će poduprijeti Ukrajinu ili Moldaviju. Ono što je najvažnije, intenziviranjem zajedničke nabave vojne opreme, EDIRPA će pomoći u jačanju obrambenih sposobnosti država članica,” rekao je suizvjestitelj Odbora za industriju, istraživanje i energiju Zdzislaw Krasnodębski (ECR).

Zovko: Hitno potrebna zajednička nabava

Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko, članica Pododbora za sigurnost i obranu pozdravila je usvajanje akta naglasivši da ako želimo nastaviti s našom potporom Ukrajini, kao i ojačati vlastitu obranu, hitno je potrebna zajednička obrambena nabava, navodi se u priopćenju ured zastupnice.

„EDIRPA će osnažiti naše kritične obrambene zalihe, povećati interoperabilnost i ojačati europske obrambene sposobnosti. Osim toga, ovaj akt će dodatno ojačati europsku obrambenu industriju te pružiti koristi malim i srednjim poduzećima koja igraju ključnu ulogu u opskrbnom lancu“, istaknula je Zovko te dodala da će to rezultirati boljim cijenama, kraćim rokovima isporuke i boljom suradnjom između europskih oružanih snaga korištenjem iste opreme.

Eurozastupnici podržali veću upotrebu energije iz obnovljivih izvora

Zastupnici u Europskom parlamentu su u utorak glasali za direktivu kojom se u potrošnji energije u EU-udo 2030. želi povećati upotrebu energije iz obnovljivih izvora u skladu s europskim zelenim planom i planom REPowerEU.

Ažuriranom Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, o kojoj su zastupnici i Vijeće već postigli dogovor, povećava se udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije u EU-u na 42,5 % do 2030. Države članice trebale bi nastojati postići udio od 45 %, priopćio je Europski parlament.

Novim pravilima ubrzat će se proces izdavanja dozvola za nove elektrane za energiju iz obnovljivih izvora, kao što su solarne ploče ili vjetroturbine, ili za prilagodbu postojećih elektrana za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Proces izdavanja dozvola za nova postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora, koji je u djelokrugu nacionalnih vlasti, ne bi trebao trajati više od 12 mjeseci ako se radi o tzv. glavnim područjima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Izvan tih područja, taj proces ne bi trebao trajati više od 24 mjeseca.

Upotrebom energije iz obnovljivih izvora u prometnom sektoru trebale bi se smanjiti emisije stakleničkih plinova za 14,5 % do 2030.

Taj se cilj želi postići većom upotrebom naprednih biogoriva i ambicioznijom kvotom za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla poput vodika.

Zastupnici su također osigurali da države članice postave okvirni cilj da barem 5 % novougrađenih kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora uključuje inovativne tehnologije, kao i obvezujući okvir za prekogranične energetske projekte.

Zalagali su se i za strože kriterije za korištenje biomase kako bi osigurali da EU ne subvencionira neodržive prakse. Prikupljanje biomase ne bi smjelo negativno utjecati na kvalitetu zemlje i bioraznolikost, ističe parlament.

Potreban model tržišta električne energije u EU

Izvjestitelj Markus Piper (EPP, Njemačka) je rekao:. „Nastojeći postići veću energetsku neovisnost i smanjenje emisija CO2, podigli smo svoje ciljeve u pogledu energije iz obnovljivih izvora.

Ova je direktiva dokaz da Bruxelles može biti nebirokratski i pragmatičan. Obnovljive izvore energije odredili smo kao prevladavajući javni interes i pojednostavnili postupak odobravanja njihove uporabe.

Naš fokus obuhvaća energiju vjetra, fotonaponske ćelije, hidroenergiju, geotermalnu energiju i plimne struje. Biomasa iz drva i dalje će biti klasificirana kao obnovljiva energija.

U skladu s načelom „pozitivne šutnje”, u nedostatku administrativnih povratnih informacija, ulaganja će se smatrati odobrenima.

Sada nam je hitno potreban model tržišta električne energije u EU-u i hitan prelazak na vodik za zeleniju tranziciju“, navodi se u priopćenju

Direktiva je na plenarnoj sjednici parlamenta u Strasbourgu donesena u s 470 glasova za, 120 protiv i 40 suzdržanih. Vijeće treba formalno odobriti tekst kako bi Direktiva stupila na snagu.

Revizija direktive proizlazi iz paketa „Spremni za 55 %” kako bi se postojeća pravila o klimi i energetici prilagodila novom cilju Unije da se emisije stakleničkih plinova smanje za barem 55 % do 2030.

Predloženi ciljevi postali su ambiciozniji donošenjem paketa „REPowerEU” kojemu je cilj smanjiti ovisnost Unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ovom se direktivom donose nove mjere da bi se skratio proces izdavanja dozvola za nova postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora, navodi se u priopćenju.