Povijesna presuda

Europski sud: Slovenija odgovorna za povrat štednje štedišama Ljubljanske banke

Portal Novilist.hr

Europski sud za ljudska prava presudio da je Republika Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke



ZAGREB Europski sud za ljudska prava presudio da je Republika Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan Republike Slovenije, a da je Republika Srbija odgovorna za povrat te vrste štednje štedišama Invest banke izvan Republike Srbije, objavila je hrvatska Vlada na svojoj internet stranici.


Europski sud za ljudska prava presudio je u utorak u predmetu troje državljana BiH (Ališić, Sadžak i Šahdanović protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije) koji su pokrenuli postupak tražeći da Europski sud utvrdi odgovornost tuženih država za neisplatu tzv. stare devizne štednje u podružnici Ljubljanske banke Sarajevo i Invest banke Tuzla dugi niz godina.



Odvjetnik dijela hrvatskih štediša Ljubljanske banke Milivoj Žugić ocijenio je da današnja presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR) daje »konkretnu, jasnu, ostvarljivu i izglednu nadu da će štediše doći do svojih novaca«.»Jako sam zadovoljan današnjom presudom suda u Strasbourgu koja predviđa supsidijarno jamstvo Republike Slovenije za štedne uloge, a to znači da je sud poručio da ako Ljubljanska banka nema sredstava za isplatu, onda novac treba isplatiti slovenska država, kao što je to učinila u slučaju ‘svojih’ štediša, odnosno klijenata koji su štedjeli u podružnicama te banke u Sloveniji«, kazao je Hini zagrebački odvjetnik Žugić koji već 20 godina zastupa dio hrvatskih štediša Ljubljanske banke.Uvjeren je da je odluka Europskog suda za ljudska prava toliko »uvjerljiva« i kako je »malo vjerojatno i nije izvjesno« da će najavljena slovenska žalba, odnosno zahtjev za preispitivanjem predmeta uopće doći pred veliko vijeće suda u Strasbourgu koje donosi konačni pravorijek.»Do sada se u praksi nije dogodilo da se neka država ogluši o odluku suda u Strasbourgu pa vjerujem da će tako biti i u ovom slučaju«, kazao je Žugić.




Europski sud je utvrdio odgovornom Republiku Sloveniju za povredu prava na mirno uživanje vlasništva (čl.1.Protokola 1. uz Konvenciju) i prava na učinkovito pravno sredstvo (čl.13. Konvencije) štedišama koje su svoju deviznu štednju položile u podružnice Ljubljanske banke izvan teritorija Republike Slovenije, te Republiku Srbiju za neisplatu devizne štednje položene u Invest banci izvan teritorija R Srbije.



Predstavnik slovenske vlade za pitanja sukcesije Rudi Gabrovec izjavio je da je presuda suda za ljudska prava u Strasbourgu o odgovornosti Slovenije za neisplaćene štedne uloge trojice državljana BiH pristrana najavivši da će Slovenija podnijeti žalbu.»Presudu još proučavam, ali je ona vrlo pristrana i na nju ćemo zasigurno podnijeti žalbu«, rekao je Gabrovec za Slovensku tiskovnu agenciju STA.Gabrovec je najavio da će glavni argument žalbe biti da ni Slovenija niti Ljubljanska banka nisu uzeli devizne depozite iz podružnice Ljubljanske banke (LB) u Sarajevu pa zato nisu dužni niti vratiti novac štedišama.»Iz poslovnih knjiga podružnice LB u Sarajevu proizlazi da je je sav taj novac kod njih, i to u investicijama bosanskih poduzeća. Ta poduzeća pak nisu vratila kredite (podružnici Ljubljanske banke Sarajevo) jer je bio rat. Ali, to ne znači da je taj novac u Sloveniji«, rekao je Gabrovec, ustvrdivši da će veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava u prosudbi o slovenskoj žalbi morati biti »vrlo temeljito«, jer, kako je naveo, prvostupanjska presuda predstavlja pojednostavljenje cijelog problema i jer je pristrana.


Također je Sud presudio da propusti Republike Slovenije i Republike Srbije da podnositelje zahtjeva (tužitelje) u ovom predmetu, ali i sve druge osobe u istom pravnom položaju uključe u određene sheme povrata te štednje, predstavlja sustavni problem.


Stoga obje države trebaju u roku od 6 mjeseci od konačnosti ove presude omogućiti podnositeljima i svima drugim štedišama u istom položaju isplatu stare devizne štednje pod istim uvjetima kao što je omogućeno onima koji su imali; staru deviznu štednju u podružnicama slovenskih banaka u Republici Sloveniji, odnosno srpskim državljanima koji su imali štednju u poslovnicama srpskih banaka na području Republike Srbije.


Cijeli tekst presude na engleskom jeziku dostupan je na web stranici Europskog suda za ljudska prava:http://www.echr.coe.int/echr/homepage_EN.


Trojica kandidata za slovenskog predsjednika na izborima u nedjelju komentirali su u utorak u svom predizbornom sučeljavanju na nacionalnoj televiziji i odluku Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu kojom je Sloveniji naloženo da nakon pravnomoćnosti presude isplati staru deviznu štednju u Ljubljanskoj banci trojici državljana iz BiH, odnosno da im omogući da do svoje imovine dođu na isti način kako je to bilo omogućeno štedišama iste banke u samoj Sloveniji.


Aktualni predsjednik Danilo Tuerk koji se bori za svoj drugi mandat, bivši premijer Borut Pahor, te predsjednički kandidat desnog centra Milan Zver ocijenili su pravilnom najavu slovenske vlade da još nepravnomoćnu presudu pokuša opovrgnuti u drugom stupnju budući da bi presuda u slučaju »Ališić i drugi protiv Slovenije« mogla postati presedan i model za rješavanje drugih zahtjeva štediša Ljubljanske banke u državama nastalim na području nekadašnje SFRJ u kojima je ta banka poslovala.


»Vjerujem da će presuda velikog vijeća ECHR-a nakon argumenata iz slovenske žalbe biti drugačije od ove«, rekao je Tuerk.


Bivši premijer Borut Pahor kojemu predizborne ankete većinom prognoziraju drugi krug izbora, gdje bi se trebao ogledati s Tuerkom, rekao je da ne sumnja da će odluka na drugom stupnju suda u Strasbourgu nakon žalbe i iznesenih argumenata biti drugačija, te da je stara devizna štednja »sukcesijsko« pitanje.


Zver kojega podržava i Slovenska demokratska stranka (SDS) premijera Janeza Janše izjavio je da se boji spomenute odluke ECHR-a koji je u zadnje vrijeme donio više odluka protiv Slovenije, kao na primjer u slučaju tužbe »izbrisanih neslovenaca«.  »Bojim se ove odluke i osjećam da je nepravedna«, rekao je Zver, dodajući da bi za isplatu deviznih štediša Ljubljanske banke trebalo primijeniti teritorijalno načelo po kojem bi bili namireni u državama u kojima žive i da vjeruje kako će najavljena tužba donijeti ploda.


Uz to Sloveniju čeka još teži slučaj oko starih štediša Ljubljanske banke Zagreb, vezan uz tužbe dviju hrvatskih banaka protiv Ljubljanske banke za štednju prenesenu u hrvatski javni dug, što se odvija na hrvatskim sudovima i s punomoćima koje je tim bankama dala hrvatska vlada, upozorio je Zver.


Pahor je, međutim, izrazio bojazan da bi još nezavršeni pregovori s Hrvatskom oko dijela stare devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci mogli utjecati na dinamiku kojom će Slovenija ratificirati hrvatski pristupni ugovor s EU-om. To bi po Pahorovoj ocjeni bilo opasno, osobito ako politička kriza u Sloveniji bude eskalirala zbog unutarnjih razmirica vezanih na mjere za izlazak iz ekonomske krize, posebice ako će se to događati u vrijeme kad će Slovenija dobivati jače signale da ratificira hrvatski pristupni ugovor.



Presudom Europskog suda za ljudska prava, koji je u utorak presudio da je Republika Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan Republike Slovenije, nedvojbeno se utvrđuje odgovornost Slovenije, a Hrvatska i dalje radi na traženju kompromisnog rješenja za prenesenu štednju hrvatskih građana, kazala je za Hinu glasnogovornica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Danijela Barišić.


»Ovom se presudom nedvojbeno utvrđuje odgovornost Slovenije, a mi i dalje radimo na traženju kompromisnog rješenja za prenesenu štednju hrvatskih građana. Kada je riječ o neprenesenoj štednji, o njoj nema spora jer je obuhvaćena ovom presudom«, kazala je.