Zimske viroze

Eksplozija respiratornih virusa ispraznila ljekarne: Provjerili smo kojih lijekova nema

Barbara Čalušić

Snimio Sergej DRECHSLER

Snimio Sergej DRECHSLER

Ljekarnici potvrđuje da je ova sezona respiratornih virusa zaista specifična po brojnim slučajevima respiratornih viroza



RIJEKA – Zbog povećane potražnje koju uzrokuje ovogodišnja eksplozija respiratornih virusa, ali i globalna nestašica aktivnih supstanci, u domaćim ljekarnama nije moguće nabaviti određene bezreceptne lijekove koji pomažu u liječenju zimskih infekcija.


Primjerice, Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) potvrdila je nestašicu Maxflua, dok su iz Hrvatske ljekarničke komore istaknuli i nestašicu dva oblika Coldrexa. Na HALMED-ovom popisu lijekova u nestašici je i Lupocet 1000 šumeće tablete koji sadrži djelatnu tvar pseudoefedrin koja smanjuje oteknuće sluznice nosa i sinusa te pomaže otkloniti začepljenost nosa i čini sinuse prohodnima te time olakšava disanje. Lupocet se koristi i za snižavanje temperature, ublažavanje glavobolje, gripoznih stanja i sličnog te se ne zna kad će ponovo biti dostupan.


Tu su i Daleron tablete koje sadrže paracetamol i koriste se za snižavanje povišene tjelesne temperature. Isto vrijedi i za oralnu suspenziju Daleron 120 mg/5 ml, a oba lijeka nisu dostupna od ljeta prošle godine te se kao razlog nestašice navode komercijalni razlozi.




Nestašica je i određenih antibiotika, poput nekih vrsta Klavocina, Ospamoxa, Augmentina, Betaklava, Zinnata, a nedostaje i Decortina koji se, između ostalog, koristi kod bolesti pluća i bronha.


Prošlog tjedna 3.753 slučaja gripe u PGŽ-u

U Hrvatskoj je jučer zabilježeno 130 novih slučajeva zaraze koronavirusom, od čega je u Primorsko-goranskoj županiji zabilježeno 29 novih slučajeva.


Hrvatski zavod za javno zdravstvo dosad je u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimio ukupno 11.075 prijava oboljelih od gripe, od čega su 3.753 prijave zaprimljene tijekom proteklog tjedna. Stvaran broj zaraženih gripom, kako pojašnjavaju epidemiolozi, višestruko je veći od broja prijava koje stižu iz ordinacija obiteljske medicine.

Specifična sezona


U riječkim ljekarnama kažu da razloga za paniku nema te da se u slučaju nedostatka konkretnog lijeka poseže za paralelama te da se nije dogodila situacija da pacijent iz ljekarne izađe bez lijeka.


– Snalazimo se. Ako jedna tvornica nema lijeka, nabavljamo ga u drugoj i još se nije dogodilo da lijeka nema i da se ne može pronaći. Točno je da nemamo Maxflua, nedostaje nam Coldrexa i Lupoceta flu forte. Također, najavljena nam je i defektura Meralys kapi za nos, no ima Operila. Slično je i s antibioticima, događaju se zastoji, no uvijek postoji paralela i pokrivamo sve kad je riječ o lijekovima koji se izdaju na recept, kaže Tatjana Smeraldo, vlasnica ljekarne u Kostreni.


Ona potvrđuje da je ova sezona respiratornih virusa zaista specifična po brojnim slučajevima respiratornih viroza.


– Ove nam je godine zaista specifična situacija s mikrobima. Mi naručujemo veće količine lijekova jer u pravilu znamo kad će koji u defekturu, a s obzirom na naše financije, nabavljamo zalihe za četiri mjeseca, dodaje Smeraldo.


Slično je i u Ljekarnama Jadran, kako potvrđuje ravnateljica Ines Krajačević, a trenutačno nedostaju antibiotici za djecu.


– Trenutačno nema antibiotskih sirupa za djecu. U pravilu trošimo zalihe, no primjerice paracetamola ima. Maxflua nema, no uvijek se nađe paralela tako da mogu reći da nema razloga za paniku. Inače, ovakve nestašice prisutne su u cijeloj Europi, upozorava Krajačević.


Ines Krajačević


Uloga EU-a


Problemi s nestašicama lijekova, kako se ističe u farmaceutskim krugovima, bit će sve češći. Osim nestašica aktivnih supstanci za lijekove, kao jedan od razloga navodi se pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini. Sve više članica Europske unije uvodi različite sustave za praćenje nestašica te pokušavaju organizirati mehanizme za lakše premošćivanje problema s nestašicama lijekova.


U HALMED-u pak ističu kako je na našem tržištu trenutačno dostupno približno 3.500 odobrenih lijekova te da svakog lijeka može povremeno nedostajati, primjerice zbog zastoja u lancima opskrbe lijekovima iz logističkih razloga, kašnjenja u proizvodnji i povećane potražnje.


– U Republici Hrvatskoj trenutačno nemamo zabilježenu nijednu kritičnu nestašicu lijeka te su za lijekove u nestašici dostupne zamjenske terapije s istim djelatnim tvarima ili iz istih terapijskih skupina. U slučaju nestašice, HALMED na raspolaganju ima alate koji se temelje na preraspodjeli zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice EU-a, poručili su iz HALMED-a.