Puno toga ovisi o planovima koje će iznijeti Trumpova vlada početkom godine / Foto REUTERS
Odvija se masovni bijeg kapitala iz zemalja u razvoju prema Americi, gdje se očekuju ulaganja u zahvate na cestama, mostovima, željeznicama i zračnim lukama
U tjednu nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a potresao se financijski sustav u cijelome svijetu. Nakon početnog pada, svjetske burze se neočekivano oporavljaju, a dionice skaču, osobito u SAD-u. Ulagači masovno rasprodaju državne obveznice i novac prebacuju u dionice tvrtki koje se bave sirovinama, energijom i građevinarstvom. Očekuju da će Trumpova vlada potaknuti gospodarstvo ulaganjem oko tisuću milijardi dolara u zahvate na cestama, mostovima, željeznicama i zračnim lukama. Stoga su dionice indeksa Dow Jones, koji predstavlja industriju, u tjedan dana skočile više od pet posto.
U povodu 25. obljetnice raspada Jugoslavije, agencija Standard & Poor’s je objavila da je svim novonastalim državama, osim Slovenije, s vremenom snizila početni kreditni rejting. Samo Slovenija je zadržala investicijski rejting (A s negativnim predznakom). Pet ostalih država ima »neinvesticijski rejting« – čime se kreditorima poručuje da su obveznice tih država rizične za kupovanje, pa se tretiraju kao »smeće«. Konkretno, jednaki status – dva stupnja (BB) ispod investicijskog rejtinga – imaju Hrvatska, Srbija i Makedonija, s različitim predznacima. Najslabije stoje Crna Gora i BiH, koje su rangirane tri stupnja (B) ispod investicijskog rejtinga. Najbolji stupanj među »smećem« je BBB, a najbolji u investicijskom rejtingu je AAA. Kao razloge za nizak rejting pet država, S&P navodi da još imaju »socijalističkog nasljeđa« povezanog s političkim patronatom i korupcijom. To su »demokracije u povoju« s nedovoljno učinkovitim institucijama, ali postaju tržišne ekonomije, ocjenjuje S&P. Stanje u tim državama, kaže, poboljšava se zahvaljujući utjecaju EU-a.
Masovna prodaja
Investitori masovno prodaju državne obveznice jer se boje porasta inflacije, a na dionicama očekuju veću zaradu. Usporedo s time odvija se masovni bijeg kapitala iz zemalja u razvoju prema Americi, upozoravaju poslovni mediji. Rasprodaja obveznica zahvatila je cijeli svijet. To znači da pada njihova cijena, a rastu njihovi prinosi, odnosno kamate. Prezadužene zemlje u razvoju su se zabrinule. Kad se višim kamatama doda i jačanje dolara – koji je ovih dana skočio najviše od početka godine, pa se kupuje za 1,08 eura ili 7 kuna – očito je da prezaduženima prijeti skuplje zaduživanje, ne samo kad je riječ o dugu u dolarima, nego i u drugim valutama.
Naglo je poskupjelo i zaduživanje Hrvatske. Cijena obveznice koju je hrvatska država lani izdala na 10 godina u eurima, u samo tri dana nakon dolaska Trumpa pala je za četiri postotna boda, prema izvješću Zabe. Istodobno, u samo tjedan dana, kamate (prinosi) na istu obveznicu povećane su sa 2,79 na 3,33 posto, prema izvješću PBZ-a. Istodobno kamate na 10-godišnju obveznicu u dolarima skočile su sa 3,97 na 4,87 posto – gotovo za jedan postotni bod.
Proturječnosti
Visina tih kamata nije dramatična, jer se Hrvatska još početkom krize zaduživala uz 6 do 7 posto. Međutim, promatrače zabrinjava nagli trend rasta. Dok Grčka ima stabilne kamate, zaduživanje poskupljuje većini zemalja europskog oboda. Najbrže rastu kamate Italiji, što promatrače zabrinjava jer toj zemlji prijeti bankovna kriza. Početkom ovoga tjedna rast kamata se usporio, pa i kad je riječ o Hrvatskoj, ali malo tko može pouzdano prognozirati razvoj događaja nakon prošlotjednog političkog šoka iz SAD-a. Puno toga ovisi o planovima koje će iznijeti Trumpova vlada početkom iduće godine. Promatrači upozoravaju da je Trumpov ekonomski program iz kampanje proturječan, neusklađen i nedorečen, pa sa zanimanjem očekuju njegov konačni oblik.
