Nije da se o Wellovaru nije ponešto i pisalo, nije da ne pamtimo maksimu koja kaže da nas ništa ne smije iznenaditi, ali svejedno nas je iznenadilo. Voziš se polako pitoresknim krajem, gledaš uz cestu kuće u vrh glave dvokatnice uređenih vrtova, a onda, eto table Veliko Korenovo i pred očima grdosija od zdanja!

Wellovar, bjelovarske toplice koje samo što nisu otvorile svoja vrata i za građanstvo. Wellovar, valjda najveće toplice što smo ih ikada imali, koje i olimpijski bazen imaju. Wellovar, kompleks svih mogućih vodenih radosti zbog kojeg se obližnje kuće prodaju hvaleći se da su »prvi red do mora«. Ali, baš kao da sve to nije dovoljno, tu je i sva sila mehanizacije i mali milijun radnika koji ne staju. Mravinjak je to, pa i ne čudi da se u prolazi momci pod šljemom pogledom, gestom i slučajnim dodirom dogovaraju što i kako dalje.

Živahno neko gradilište još je više živnulo kada ge je i opet došao obići bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak. Neće on to reći, ali ovo jest njegovo životno djelo. Zadovoljstvo zato ne krije.

– Gradonačelniče, jeste li vi otkrili toplu vodu, krećemo sa šalom.

Ma i nije nam nešto uspjela, jer ova priče i počinje tako što je gotovo pa slučajno, tu malo dalje od kompleksa čija je gradnja ušla u finiš, nađen izvor tople termalne vode.

– Otkrili smo toplu vodu u gradu za kojeg su svi tvrdili da nema tople vode. Ne samo da smo je otkrili nego smo otkrili jedan od najpotentnijih izvora u Hrvatskoj. Imamo dvije bušotine. Jedna je ovdje, pored Stare farme. Tako je priča i krenula, kreće Hrebak.

START S BUŠOTINOM

Priča je, kaže, krenula početkom devedesetih.

Foto Davor Kovačević

– Stari farmer je bušio arteški bunar za svoju stoku i pogodio žilu koja ima tri litre u sekundi, tada je imala, i 26 stupnjeva. Kada sam postao gradonačelnik 2017. godine moj pročelnik Ivica Markovinović, danas nažalost pokojni, rekao mi je: »Gradonačelniče, ajmo napraviti dobro za grad.« Ja pitam: »Što?«. On veli: »Ajmo napraviti toplice.« Ja pitam: »Kako?« On kaže: »Pa imamo toplu vodu.« Ja na to kažem: »Nema Bjelovar, ima Daruvar.« On kaže: »Ima, vidjet ćeš.«, prepričava Hrebak.

Pa su uzeli ključ od automobila, sjeli u njege i odvezli se do izvora, do Stare farme, tad stare i zapuštene.

– Sjećam se kako je voda išla u okoliš nekontrolirano, bez ikakvih ventila, sama prirodnim uzgonom. Sjećam se da sam tada pomirisao vodu i da mi je mirisala na krv, jer je imala viška željeza. I sjećam se da sam je dotaknuo i rekao: »Ivice, pa ovo nije uopće topla voda!« A on veli: »Naravno da nije topla voda kad ima 26 stupnjeva a vani je 37.«, prisjeća se gradonačelnik.

Foto Davor Kovačević

Bio je to srpanj 2017. godine i od tad priča kreće. Nekih 300 metara od Stare farme malo kasnije su, na većoj dubini, pronašli izvor s vodom od 31 stupnja, i osam litara nje u sekundi.

– Na osnovu te bušotine je započeo ovaj projekt. Ta je bušotina na dubini od 500 metara, ali smo mi uz pomoć Europskih fondova i norveške vlade izbušili i bušotinu s jednom od najkvalitetnijih voda u Hrvatskoj na 1.300 metara. Tu smo pronašli 83 stupnja i s tom vodom planiramo dodatno grijati ovaj objekt, objašnjava gradonačelnik.

U konačnici, ističe, imamo samoodrživi objekt. Pa vuče i paralelu koja kaže da bjelovarska bolnica ima 19.000 metara četvornih i troši dva milijuna eura na plin, a ovaj kompleks ima 14.000 metara četvornih i ne troši se ništa na plin.

– Ima plinska cijev jedna i to tek za štednjak plinski u kuhinji. Za grijanje nema ni jedne cijevi. Sve što ovdje vidite grije se na bjelovarsko sunce i bilogorsku toplu vodu. Imamo 1.3 megavata solara na krovu zgrade i svako parkirno mjesto pokriveno je solarima. Bjelovarska bolnica mislim da ima oko 2,5 milijuna eura godišnjeg troška na plin, a mi ćemo imati oko 400.000 eura troška na struju onda kada solari neće biti dostatni, ne staje Hrebak.

Foto Davor Kovačević

TURIZAM NA 3. MJESTU

Sve to pričamo dok nam pogled bježi na sjajan, nov novcat, olimpijski bazen. Hvata taj pogled Hrebak.

– Zanimljivost ovog projekta je da je u potpunosti licenciran i predodređen da se u njemu održavaju velika međunarodna natjecanja. I dobili smo jedno, Europsko juniorsko prvenstvo u plivanju, sljedeće godine. Očekujemo da će projekt podići i razinu standarda zdravlja naših Bjelovarčana. Djeca će ovdje moći učiti plivati, građani će moći u slobodno vrijeme održavati svoju fizičku kondiciju, kazuje gradonačelnik.

– Pa ćete nam na kraju prestati dolaziti na more, u strahu smo.

Nije baš tako, ali…

– I onda na kraju krajeva da se počnemo baviti turizmom i vama s mora omogućimo da tijekom zimskih dana ne idete samo u Čatež nego i u nas, smije se Hrebak.

Foto Davor Kovačević

Hrebak priznaje da je ovo projekt njegova života. Ne zaboravlja međutim i opet spomenuti pokojnog Ivicu Markovinovića, geologa po struci, koji mu je osvijestio koliko je Bjelovar bogat geotermom. A sve je, eto, nastalo zbog stoke, Stare farme. Je li se i prije znalo da je Bjelovar bogat termalnom vodom?

– Znalo se, ali se nije koristilo. Ovo je prva bušotina, odnosno ovo su prve toplice izgrađene valjda u zadnjih 70 godina, na to će Hrebak.

Tražimo grešku u sistemu, velimo Hrebaku da će morati i smještajne kapacitete graditi ako misli s turizmom ozbiljno.

– Imamo neke pregovore s potencijalnim investitorom koji je zainteresiran za gradnju hotel s četiri zvjezdice i 300 soba. Ozbiljan investitor, spremno će on.

– Ne sumnjate uopće da će se sve to isplatiti, pitamo.

– Ja mislim da se već isplatilo. I mislim da se to ne može mjeriti novcima. Pitaju ljudi što i vi, kad će se projekt isplatiti. Nije mi to prioritetno pitanje u ovom trenutku. Zašto!? Zamislite koliko će se podignuti standard života ovime. Nismo mi ovo radili radi turizma, mi smo ovo radili da naši građani imaju standard kakav nema 95 posto građana u Hrvatskoj. Mi smo ovo radili da neki novi mladi ljudi vide da ovdje imaju standard kojeg drugi nemaju pa dođu živjeti u naš grad. Prvi cilj je bio da zadržimo ljude u gradu, drugi da dovedemo neke nove ljude u grad i tek na trećem mjestu je to da se bavimo turizmom, ističe Hrebak.

NOVO LANIŠTE

Kaže, hibridni je ovo model u kojem je sport, rekreacija, zdravlje, zdravstveni standard, ali i obiteljska zabava. Pa letimo vani da nam pokaže adrenalinski park, tobogane, još bazena… Deset je bazena u igri, što vani što unutra, što manjih što većih. Ma ne stignemo još za detalje pitati, jer Hrebak leti kompleksom. Treba sve dovesti na tu razinu da se otvori bazen za Dan grada, a onda da se još i bolje popegla sve pa da se tamo negdje oko 15. listopada otvore vrata širom građanstvu.

Foto Davor Kovačević

– Cilj nam je da postanemo mala Budimpešta, Budimpešta koja ima više bazena nego cijela Hrvatska, domeće Hrebak.

I bome, žestoko su zagazili na tom putu. Tristo ljudi je na gradilištu, svaki dan.

– Zadnja dva tjedna sam na gradilištu od sedam ujutro do sedam navečer, priznaje.

– Što ste vi ono po struci, pitamo.

– Kriminalist, kaže Hrebak.

– A sada građevinar, konstatiramo.

– To vam je tako, pomirljivo će Hrebak.

Pa kreće na drugu temu, kako »građevinaru« i dolikuje. Priča kako kompleks ima najsofisticiraniji sustav grijanja, hlađenja i ultra filtracije bazena u Hrvatskoj. To radi splitska tvrtka Tromont. Drugi veliki izvođač je tvrtka Radnik iz Križevaca, treći Hidroregulacija iz Bjelovara. A cijena svega!?

– To će ukupno koštati 45 milijuna eura, 18 milijuna eura će biti iz EU fondova, veli Hrebak.

Elem, toplice, bazen olimpijski, kutci za djecu, saune, adrenalinski park, restoran….

– A što poslije ovoga!? Nema dalje, pitamo.

– Arena Bjelovar, rukometna, za 5.000 mjesta s grijanjem i hlađenjem na geotermalnoj energiji. Novi stadion nogometni je već u izgradnji. A ovo će koliko bjelovarsko, biti i zagrebačko kupalište, jer tristo metara dalje se gradi brza cesta taman da za 40 minuta budete u Zagrebu, kaže Hrebak.

Foto Davor Kovačević

– A onda mi samo recite koliko vam je »kvadrat« stambenog prostora da se čim prije krenem pakirati za selidbu, šalimo se, ali i ne previše.

– Ne možemo mi to više iskontrolirati, ali ovo bi moglo biti novo Lanište, ozbiljno će gradonačelnik dok vuče paralelu s lokacijom zagrebačke Arene.

POVIJESNO IME

Od ideje do realizacije prošlo je sedam godina. Sama gradnje pitala je ni pune dvije. Nema sumnje, najveće su ovo toplice u Hrvatskoj. Zaposlit će kompleks 55 ljudi, a računica kaže da kompleks može ugostiti nekih 1.600 ljudi. A kada se radilo nije se gledalo druge. Zapravo, kaže gradonačelnik da se u startu razmišljalo o malim toplicama sličnim daruvarskim ili varaždinskim. A onda se putem osvjestilo štošta pa i ono da u Hrvatskoj imamo samo dva bazena za međunarodna natjecanja.

– Nisam ni ja vjerovao da ćemo ikada to realizirati, ali evo jesmo, iskreno će Hrebak.

Pritom ističe i to kako bi Wellovar trebao sam plaćati svoje kreditne obveze bez učešća grada. Prije nego nam Hrebak pobježe poslom dalje, naletismo na Dragutina Hrga za kojeg reče da je jedan od najiskusnijih šefova gradilišta. Ostavi on nas Hrgu i Kristini Turković Lovrić svojoj ekstra vrijednoj voditeljici Odjela za odnose s javnošću. Saznajemo da je samo vodene površine 3.900 kvadrat, 14.000 kvadrata je cijela površina kompleksa velika.

– Kada sve bude otvoreno računa se da će tu biti 1.500 do 2.000 ljudi, kazuje nam Hrg.

Onda i on ode dalje, jer košnica traži svoje. Toliko radnika da su dobre volje odavno ne vidjesmo.

Nego, Wellovar. To je garant kovanica od wellness i Bjelovar.

– A ne! Nije to izmišljeno ime, makar ljudi tako misle. Radili smo mi veliko istraživanje dok smo tražili ime, bilo je par prijedloga pa tako i Wellovar. U biti jedno od prvih imena za grad Bjelovar, pronađeno u starim kartama, bilo je Wellovar. I savršeno se poklopilo: wellness, well kao bušotina i Bjelovar, objašnjava Kristina.

Povijesno ime dobio je kompleks za budućnost. Ima to smisla. A je li vrijedi(lo)!? Dok tražimo automobil na velikom parkingu među silnom mehanizacijom pričamo s radnicima Bjelovarčanima. Vele kako je u bližem susjedstvu »kvadrat« svega skočio za dva i pol puta čim se prva lopata našla na gradilištu. Obične štale nisu nikada imale skuplji »kvadrat«. Kako drugačije kad su »prvi red do mora«.

VATERPOLO KLUB

Bruno Sabioni, izbornik mladih naših vaterpolista koji su se nedavno okitili svjetskim zlatom, novi je trener Vaterpolo kluba Bjelovar, otkriva nam Hrebak. Da je grad klubu i sredstva pa da se napravi ekipu koji će se, kako kaže, prošetati ligom.

– Sljedeće godine bit će to prvi put ikada da klub s kontinenta igra vaterpolo, a da nije iz Zagreba, ponosno će Hrebak.