Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj u drugom tromjesečju ove godine porasle su za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). To je manji rast tih cijena no u kvartalu ranije, ali je puno veći od prosjeka Europske unije, za koju podaci Eurostata pokazuju pad proizvođačkih cijena hrane za čak 5,8 posto u istom razdoblju.

Domaći rast proizvođačkih cijena poljoprivrednih proizvoda, biljnih i životinjskih, znači da su rasli troškovi proizvodnje za domaće poljoprivrednike i stočare, prije svega energija i gnojivo. To također znači da se nastavlja pritisak na rast cijena hrane za potrošače iz domaćih izvora, no kako većinu hrane uvozimo, pritisak na cijene iz uvoza trebao bi se smanjivati.

Rast cijena

Zadnji podaci rasta potrošačkih cijena, odnosno inflacije za listopad pokazuju da cijene hrane kod nas uistinu stagniraju, odnosno rasle su za 0,2 posto, dok je na ukupnu inflaciju najviše utjecala energija. Može se pretpostaviti da se rast proizvođačkih cijena s domaćeg tržišta ne prelijeva na potrošačke u cijelosti, ali se niti pad cijena poljoprivrednih proizvoda iz Europe, preko uvoza, ne prenosi na pad cijena za krajnjeg kupca na policama dućana u Hrvatskoj. Prema dakle podacima DZS-a za proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom kvartalu ove godine u Hrvatskoj, cijene biljnih proizvoda porasle su u odnosu na isto razdoblje lani za 7 posto, a cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda za 1,4 posto.

Cijene su porasle u svim skupinama biljnih proizvoda, koje imaju najveći udio u biljnoj proizvodnji. Cijene vina su porasle za 14 posto, krmnog bilja za 13,5 posto, povrća, cvijeća i sadnica za 9,3 posto, i žitarica za 0,1 posto. Pale su cijene maslinovog ulja za 13,5 posto.

U skupini proizvoda koji imaju najveći udio u stočarstvu, porasle su cijene u skupinama goveda za 12,1 posto i peradi, za 0,8 posto, dok su cijene svinja pale za 19,7 posto i mlijeka za jedan posto. Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u drugom tromjesečju ove godine u usporedbi s istim tromjesečjem lani porasle su za 8,7 posto. Na taj je rast, navodi se, utjecao porast cijena energije, gnojiva i stočne hrane. Tako su cijene energije porasle za čak 66,6 posto, gnojiva za 14,7 posto i stočne hrane za 2,7 posto. Porasle su i cijene sredstava za zaštitu bilja za 3,5 posto. Istodobno su cijene sjemena i sadnog materijala pale za 6,3 posto, a veterinarskih usluga za 3,4 posto.

Apsorbcija troškova

Profesor i ekonomist Ljubo Jurčić očekuje da će cijene hrane i dalje blago rasti, dakle, pritisak na rast cijena se nastavlja, no bit će manji no prije i mogao bi iznositi od nula do 2 posto u narednom razdoblju. Naime, iako su, kaže Jurčić, domaćim poljoprivrednicima troškovi rasli, to ne znači da će oni to u cijelosti prevaliti na krajnjeg kupca, već je vjerojatnije da će to morati donekle apsorbirati.

– Kako imamo premalo domaće proizvodnje, potrebe za hranom i nestašice moraju se kompenzirati uvozom. Kada cijene vani rastu, onda se to prenosi kod nas. No, bez obzira na to što su u Europi proizvođačke cijene hrane sada još i pale, to ne znači da će sada kod nas na policama hrana pojeftiniti. Oni koji nama izvoze hranu nastojat će da pad cijena koji imaju kod kuće, u svojoj proizvodnji, na našem tržištu pretvore u profit, odnosno da našu potrebu za njihovom hranom iskoriste za zaradu, a ne da niže cijene ponude našim kupcima. No, i domaća će se proizvodnja morati prilagođavati, a njen je problem što je nema dovoljno, nije organizirana, usitnjena je, izostaje ekonomija obujma, pa imamo veće troškove po jedinici proizvoda. Nema ni politike koja bi je organizirala i osmislila. No, što se cijena tiče, sve je to kristalna kugla, jer cijene hrane ovise o cijenama energije, a one neće dalje rasti samo pod uvjetom da ne bude opet neke veće ratne eskalacije. Nekako vjerujem da će se stvari smirivati, jer mislim da su već svi umorni od rata, ocjenjuje Jurčić.

Sidrenje cijena

Veli da će sigurno biti pokušaja da se cijene hrane dižu, jer potražnja postoji, hrana se mora kupovati, a postoje i dalje inflacijska očekivanja.

– Naš je glavni problem što nemamo dovoljno domaće proizvodnje ni za svoje potrebe, pa smo uvozno ovisni i onda nam se kroz uvoz nabijaju velike marže. Imamo onda i veliki trošak prijevoza, a Vlada ne može drugo nego sidriti cijene na policama, što nije dovoljno učinkovito, zaključuje Jurčić.

Inače, Vlada u idućoj godini očekuje smirivanje inflacije na razinama između 2 i 3 posto, uz pretpostavku da će se geopolitički rizici smiriti.

U Hrvatskoj najoštrija stopa rasta proizvodnje

Prema Eurostatu, u drugom tromjesečju ove godine zabilježeni su godišnji padovi prosječne cijene poljoprivredne proizvodnje u 20 zemalja EU-a. Najoštrije stope pada zabilježene su u Danskoj (-17,2 posto), Irskoj (-16,2 posto), Latviji i Estoniji (-14,5 posto), Luksemburgu i Litvi (obje -14,2 posto). Najoštrije stope rasta zabilježene su u Hrvatskoj i Malti (+3,9 posto svaka) te na Cipru (+3,5 posto).