Raos je pušten jučer nakon što je sutkinja istrage odbila Uskokov prijedlog za produljenje istražnog zatvora. Uskok je danas na tu odluku podnio žalbu o kojoj će odlučivati izvanraspravno vijeće Županijskog suda, kazao je Devčić.

Kako se doznaje, sud je odlučio da za Raosa, koji je u remetinečkom istražnom zatvoru proveo dva tjedna, više nema zakonskih osnova da ga se drži u pritvoru.

Uskok je u ožujku, nakon pokretanja istrage protiv bivšeg dužnosnika HSS-a Vedrana Pavleka i još petero osumnjičenih zbog izvlačenja gotovo 30 milijuna eura iz HSS-a, izvijestio kako sumnja da je trećina tog iznosa završila na Pavlekovim računima u inozemstvu.

Uz Pavleka i Raosa, osumnjičeni su još nekadašnji glasnogovornik HSS-a Nenad Eror, direktorica računovodstvene tvrtke koja je radila za Skijaški savez Božena Meić Hrvoj te austrijski i lihtenštajnski državljanin Georg Mauser i slovačka državljanka Martina Strezenicki koji su upravljali off-shore tvrtkama preko kojih se izvlačio novac.

Pavlek se sumnjiči da je kao direktor u HSS-u, od 2014. do kraja veljače 2026., ustrojio zločinačko udruženje u koje je povezao ostalih šestero osumnjičenika te jednog muškarca koji je sada pokojni te druge zasad nepoznate osobe koje su u stvarnosti rukovodile poslovanjem više tvrtki.

Prema navodima Uskoka, Pavlek je ustrojio zločinačko udruženje koje je djelovalo preko tvrtki u Zagrebu, Austriji, Lihtenštajnu, Monaku, Španjolskoj, Rusiji, Mađarskoj, Švicarskoj, Srbiji, San Marinu, Slovačkoj i Italiji te da je sada već bivši direktor u HSS-u, kao vlasnik monegaške i španjolske tvrtke, povezao tvrtku u međuvremenu preminule osobe iz Svetog Kristofora i Nevisa.

Uskok i policija su precizirali da je Pavlek najprije sa sada pokojnim muškarcem, a nakon njegove smrti s Georgom Mauserom i Martinom Strezenicki dogovorio da njihove tvrtke sklope ugovore s HSS-om za usluge koje se u stvarnosti neće nikada izvršiti te da temeljem tako zaključenih ugovora Skijaškom savezu ispostavljaju račune za takve fiktivne usluge.

Raos u ime HSS-a potpisivao ugovore o fiktivnim uslugama

Također se sumnja da je Pavlek dogovorio sa zasad nepoznatim osobama koje stvarno upravljaju poslovanjem većeg broja tvrtki da one bez zaključenja ikakvih ugovora, ispostavljaju HSS-u račune za usluge koje nikada nisu izvršili, a koje je HSS plaćao, nakon čega su iz tih tvrtki izvlačili novac.

Za Damira Raosa se sumnja da je u ime HSS-a potpisivao ugovore o fiktivnim uslugama, a nakon što su im ispostavljeni računi, Božena Meić Hrvoj je kreirala naloge za izvršenje plaćanja, koje su potom autorizirali Pavlek i Raos.

Na taj je način s računa HSS-a neosnovano isplaćeno najmanje 29.895,815 eura, od čega je više od pola tog iznosa plasirano na račune pod kontrolom sada pokojnog muškarca, a nakon njegove smrti na račune Mausera i Strezenicki. Oni su potom oko 10,5 milijuna eura proslijedili na račune Pavlekove tvrtke koji su otvoreni u bankama u Austriji i Monaku.

Prema sumnjama tužiteljstva i policije, Pavlek je oko 1,9 milijuna eura tog novca posudio svojoj drugoj tvrtki radi gradnje vile na Ibizi, dok je ostatak novca trošio prema svom nahođenju pa tako na estetske operacije za ženske osobe, hotelski smještaj u većem broju inozemnih zemalja i kupnju luksuzne robe. Uz to, sumnja se da je Pavlek podizao novac i u gotovini.

Odgovorne osobe ostalih tvrtki su po uplatama od HSS-a za sebe zadržavali oko 10 posto, dok su ostatak dizali i u gotovini predavali osobi koju je odredio Pavlek. Na taj način je Nenad Eror u više navrata, od 2019. do siječnja 2026., odlazio u inozemstvo gdje je preuzeo gotovo 11 milijuna eura i potom ga bez evidentiranja i prijavljivanja unosio u Hrvatsku.

Eror je novac predavao Raosu, nakon čega su Pavlek i Raos, zajedno s Boženom Meić Hrvoj zadržavali za sebe, dok je ostatak novca predao raznim osobama povezanima s HSS-om.

Ministar pravosuđa Damir Habijan izjavio je u početkom svibnja da uskoro očekuje službene informacije iz Kazahstana o Pavlekovom izručenju te da će duljina postupka ovisiti o tome hoće li Pavlek koristiti pravna sredstva protiv izručenja.