ZAGREB – Hoće li Vlada u vrijeme velike ekonomske krize koja je posljedica pandemije, doista ići u izmjene Zakona o radu koje bi mogle značiti liberalizaciju pravila po kojima stalno zaposleni, odnosno zaposleni na neodređeno vrijeme mogu dobiti otkaz, bilo je to dominantno pitanje u Hrvatskoj krajem prošlog ljeta. Prilično je iznenađujući bio takav pristup u kojem se od potreba da se u ZOR-u preciznije regulira rad na daljinu, odnosno rad od kuće, došlo do teza koje su se mogle čuti i od Vladinih dužnosnika, o tome da će fleksibilizacija, odnosno lakše davanje otkaza zaposlenima na neodređeno vrijeme popraviti poziciju ljudi koji godinama potpisuju ugovore na određeno.

Dodatno je čudio takav stav Vlade, s obzirom na to da u krizi baš nijedna država u Europskoj uniji nije odlučila mijenjati radno zakonodavstvo, osim u dijelu koji je regulirao pitanje rada od kuće.

Otad je prošlo pola godine, drugi val pandemije, epidemiološke mjere i vladine ekonomske mjere za spas radnih mjesta potisnule su u drugi plan izmjene Zakona o radu i po pitanju najvažnijeg dokumenta koji regulira odnose između radnika i poslodavca nije se ništa događalo.

Faza konzultacija

No, Hrvatska bi prve obrise izmjena ZOR-a trebala dobiti najkasnije do kraja lipnja ove godine. To se može zaključiti iz odgovora koji smo dobili iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike iz kojeg tvrde da nije došlo do zastoja u pregovorima, odnosno konzultacijama, nego su se oni transformirali od započetih sastanaka »uživo« preko sastanaka putem internetskih platformi do razmjene stavova socijalnih partnera prema dogovorenim temama elektroničkim putem.

– Mi smo još u fazi prethodnih konzultacija, a zajednički stavovi ili kompromisni prijedlozi po pojedinim temama općeg propisa u radu prve će obrise imati u prethodnoj procjeni učinaka propisa koja se planira u prvoj polovici ove godine i koja će biti javno objavljena. Time će formalno započeti normativni postupak izmjena Zakona o radu, najavljuju iz Ministarstva.

No, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ističe da nije bitno je li riječ o pregovorima ili konzultacijama, ali da razgovora o ZOR-u nije bilo od prošle godine, jer se oni mogu odvijati isključivo uživo, a da su elektroničkim putem socijalni partneri tek razmijenili neke analize koje su jedni drugima ranije obećali poslati.

Pitali smo u Vladi hoće li oni u nastavku konzultacija ili pregovora doista zastupati stav po kojem će se broj ugovora na određeno smanjiti ako se fleksibilizira raskid ugovora na neodređeno vrijeme i kakav je Vladin stav po tom pitanju i nismo dobili baš precizan odgovor na ta pitanja.

Veća sigurnost

– Kao odgovorna Vlada, koja želi osigurati zadovoljstvo i pravnu sigurnost svojim građanima, spremni smo kroz modernizaciju radnog zakonodavstva prihvatiti neka nova rješenja kako bismo mogli upravljati sadašnjim i budućim promjenama na tržištu rada, te pritom voditi brigu o dostojnim uvjetima rada svakog radnika, kažu iz Ministarstva. U pogledu ugovora o radu na određeno vrijeme namjera im je, kažu, pružiti veću sigurnost radnicima koji su izloženi prekomjernom sklapanju uzastopnih i kratkotrajnih ugovora o radu na određeno vrijeme i to »predlažu postići ograničenjem broja sklopljenih uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, s obzirom da takvo ograničenje sada ne postoji, u ograničenom razdoblju«.

– Namjera nam je spriječiti zlouporabe, a to planiramo postići propisivanjem drugih ograničenja rada na određeno vrijeme, o čemu će konačni prijedlog izraditi radna skupina kada se osnuje. Ujedno, u okviru započetih konzultacija, između ostaloga, raspravljat će se i o tematici prestanka radnog odnosa, što predstavlja jednu od kompleksnijih tema budućeg zakonskog uređenja, poručuju iz Ministarstva, ali ne preciziraju kakav je stav države o toj »tematici prestanka radnog odnosa«. No, dodaju da u okviru započetih konzultacija sa socijalnim partnerima, dosad nije bilo riječi o tome da bi se značajnije mijenjale zakonske odredbe o otkazivanju. Kakve bi bile te promjene koje nisu »značajne«, nisu nam otkrili.

Uporni poslodavci

U odgovoru na pitanje treba li Hrvatskoj uopće liberalizacija otkaza ugovora na neodređeno, s obzirom na to da je u siječnju čak 20 posto ljudi koji su na burzu došli iz radnog odnosa prethodno imalo ugovor na neodređeno, iz Ministarstva odgovaraju »da namjera nije liberalizirati otkazivanje ugovora o radu, već isključivo izvršiti uskladbu relevantnih odredbi s drugim planiranim promjenama, odnosno ciljevima budućeg zakonskog prijedloga«.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca kažu da konzultacije oko izmjena ZOR-a traju i da bi oni voljeli da su ti pregovori brži i učinkovitiji, te tako jasno i transparentno poručuju da se njihovi stavovi nisu promijenili.

– Rad na određeno vrijeme u značajnoj mjeri se koristi zbog nejasnih i teško primjenjivih odredbi o probnom radu, ali i rigidnosti sustava otkazivanja te je nužno fleksibilizirati uvjete prestanka ugovora na neodređeno, odnosno pojednostaviti uvjete i zahtjeve za njegov prestanak. Liberalizacija stalnih ugovora dovela je do povećanja ukupne zaposlenosti, dok je parcijalna reforma, usredotočena na privremene ugovore, bila štetna jer je potaknula povećanje udjela privremenih ugovora bez povećanja ukupne razine zaposlenosti, ističu iz HUP-a. Dodaju i da se ne može govoriti o liberalizaciji ako je u najvećoj krizi od rata tek 20 posto od ukupnog broja nezaposlenih pristiglih iz radnog odnosa dobilo poslovno uvjetovani otkaz.