Inopotražnja

Hoće li se njemačka recesija “preliti” i na Hrvatsku? Evo kakva su očekivanja analitičara

Aneli Dragojević Mijatović

Foto arhiva NL

Foto arhiva NL

Eurozona će u 2023. ipak izbjeći recesiju, no Njemačka neće, te će imati pad ekonomske aktivnosti od 0,3 posto. Evo što to znači za Hrvatsku



Dok je dio zemalja eurozone u recesiji u koju ih je povukao i glavni motor europske ekonomije, Njemačka, u Hrvatskoj se očekuje gospodarski rast od oko 3 posto.


Veća globalna potražnja za uslugama u odnosu na robni izvoz, što nam ide u prilog, te veliki priljev sredstava putem EU fondova koji pokreću investicije među glavnim su amortizerima negativnih kretanja iz okruženja.


Isto tako, hrvatske tvrtke i građani tek počinju u pravom smislu osjećati restriktivnost monetarne politike Europske središnje banke, dok je na glavne ekonomije eurozone ta politika kroz rast kamata znatno ranije izvršila pritisak.




Domaće tvrtke zadužuju se skuplje, no ipak investiraju. Domaće cijene rastu i brže no vani, no građani ipak troše. Iako se bilježi nominalan rast plaća koje love cijene, oni kojima su plaće stalno iste, vjerojatno raskorak između cijena i prihoda nadomještaju gotovinskim kreditima koji konstantno rastu.


Domaći potrošač ne da se dakle “olako” obeshrabriti višim cijenama te traži načina kako da sačuva postojeći standard. No, dugoročno, to bi moglo značiti povećanu ranjivost kućanstava s obzirom na rast kamata.


Cijene nekretnina rastu u Hrvatskoj najbrže od svih članica EU-a, pogonjene inozemnom potražnjom, ali i domaćim poticanjem stambenog kreditiranja.


Za sada je još tako, no kako bude prolazila godina, i tu se očekuje smanjena potražnja, bar ona koja će dolaziti sa strane sve skupljih kredita…


Hrvatska dakle kao da za sada ostaje izvan te glavne negativne lančane reakcije u Europi, prije svega jer naša industrija nije tako snažno uključena u europske proizvodne i dobavne lance.


Ono što je samorazumljivo da je nedostatak ovdje ispada prednost. Posrtanje njemačke ekonomije naime najviše osjećaju zemlje srednje i istočne Europe sa snažnom automobilskom industrijom. Hrvatska u tome slabo participira.


Naša je ključna prednost turizam, no iako su velika očekivanja od sezone, počela je ipak nešto slabije. Stagnacija na glavnim emitivnim tržištima ipak se osjeti.


Njemačka je ipak među glavnim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske i jedno od ključnih emitivnih tržišta. Prelijevanje recesijskih kretanja, budu li potrajala, bit će neminovno.


Već u lipnju je primjerice zabilježen manji broj gostiju s tog područja, a domaća industrija, pogotovo drvna i metaloprerađivačka, ipak već bilježe pad broja narudžbi.


No, njemačka recesija velikim je dijelom uzrokovana “tek” padom potrošnje tamošnjih kućanstava zbog snažnog rasta cijena, dok već podaci za svibanj i lipanj govore o oporavku industrijskih narudžbi.


To ukazuje da problemi možda ipak neće perzistirati, odnosno da bi se ključno gospodarstvo eurozone ipak moglo relativno brzo oporaviti.


Ipak, ova će im godina ostati prigušena visokim cijenama i padom kupovne moći, što bi se tijekom sezone, te u nastavku godine, ipak moglo značajnije odraziti i na nas.


Na rubu recesije


Očekuje li se u nastavku godine značajnije prelijevanje recesijskih kretanja u Njemačkoj na naše gospodarstvo, te hoćemo li uopće uspjeti dosegnuti predviđenih 3 posto rasta, s obzirom na okruženje koje raste sporije, te možda ipak ne tako sjajnu sezonu, pitamo Alena Kovača, glavnog ekonomista Erste banke.


Kovač kaže kako trenutačna očekivanja sugeriraju kako će eurozona izbjeći recesiju u 2023., uz vrlo blagu stopu rasta od 0,5 posto, dok su, navodi, očekivanja za njemačko gospodarstvo nešto skromnija i sugeriraju kako će najveća ekonomija EU-a biti u recesiji, uz mali pad ekonomske aktivnosti od 0,3 posto.


– Usporavanje dinamike rasta u EU-u, kao i slabije gospodarske perspektive njemačke ekonomije kao jednog od najvažnijih trgovinskih partnera općenito u CEE regiji (regija srednje i istočne Europe, op.a.), važan su faktor i u definiranju lokalnih perspektiva rasta, ponajprije kroz slabiji doprinos izvoznog kanala.


Opet, zbog povoljnijih perspektiva domaće potražnje, kako osobne potrošnje uz povratak realnih plaća u pozitivan teritorij, tako i otpornosti investicijske aktivnosti dominantno zbog kapaciteta EU fondova, očekivanja za hrvatsko gospodarstvo nešto su povoljnija. Stoga u ovoj godini stopu rasta vidimo oko razine od 2,5 posto, zaključuje Kovač.


Stopa koju iznosi Kovač nešto je dakle niža od spomenutih 3 posto, koje predviđa HUP, odnosno 2,9 posto, koliko očekuje HNB, no to su sve izvedbe daleko bolje od prosjeka eurozone na koju utječu recesijska kretanja u pojedinim članicama.


Otporni na sve


Ove godine se dakle oslanjamo na EU fondove, investicije, domaću potražnju koja će ipak ustrajati, te inozemnu potražnju za uslugama. HNB je naime nedavno naveo da će sve sastavnice BDP-a kretati uzlazno, izuzev spomenutog izvoza roba.


Izvoz robe, kažu, “mogao bi se blago smanjiti, uzevši u obzir dostupne podatke o ostvarenjima, kao i slabiji rast potražnje glavnih trgovinskih partnera”.


Tako bi, navode, doprinos neto inozemne potražnje ukupnom rastu mogao biti blago negativan. HNB u 2023. očekuje rast europodručja od 0,9 posto, a u 2024. 1,6 posto. Za Hrvatsku u 2024. očekuju rast od 2,6 posto, a struktura bi mogla biti dijelom izmijenjena.


Rast investicijske aktivnosti mogao bi usporiti, zbog nižih javnih investicija, dok bi privatne mogle jačati. Ulaganja kućanstava u nekretnine ostat će, kažu, razmjerno prigušena i zbog porasta troškova stambenoga kreditiranja. Očekuje se i niži rast državne potrošnje, ali izvoza usluga, i to zbog visoke baze u ovoj i prošloj godini.


S druge strane, kažu, rast izvoza robe mogao bi se intenzivirati, zbog iščezavanja cjenovnih šokova i jačanja vanjske potražnje. Naravno, sve ovisi o i širim geopolitičkim kretanjima.


Dakle, očito bi se globalna razmjena u 2024. opet mogla usredotočiti na proizvode realnog sektora, što otvara dobru perspektivu za domaće tvrtke, dovoljno otporne da odolijevaju svakoj krizi, a njih je, ustvari, sve više.


ECB koči potražnju


Europska središnja banka ustraje na suzbijanju inflacije, te se očekuje da će i dalje povećavati ključne stope, što znači nastavak rasta kamata. Vjerojatno će imati tendenciju rasta barem do proljeća iduće godine.


Do tada će se već na velike ekonomije vjerojatno u potpunosti prenijeti utjecaj takve monetarne politike, koja hladi potražnju i podupire recesijska kretanja. ECB se boji inflatorne spirale, odnosno podupiranja rasta cijena i plaća, te šalje oštre poruke da se od borbe za nisku inflaciju neće odustati.