Jučer je u Strasbourgu počela Konferencija o budućnosti Europe, na kojoj sudjeluju francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednik EP David Sassoli, predsjednica EK-a Ursula Von der Leyen, potpredsjednica EK-a Dubravka Šuica i portugalski premijer Antonio Costa. Održava se prva virtualna razmjena mišljenja s građanima kojom se potvrđuje ono što se Konferencijom želi postići, a to je staviti građane u fokus. Sve se odvija u kontekstu Dana Europe, koji se slavi 9. svibnja, kao zajednička europska proslava pobjede nad fašizmom. O atmosferi u EU-u, ali i položaju Hrvatske, razgovaramo sa eurozastupnicom HDZ-a Sunčanom Glavak.

Europa 9. svibnja slavi svoj dan – s iskustvom rada u EP-u, kako vidite stanje demokratskih sloboda u Europi danas? Osim zdravstvene krize, koji su najveći problemi EU-a?

– Dan Europe iznova nas podsjeća na važnost europskog projekta. Prije 71 godinu udareni su temelji današnje Europske unije, koja garantira mir, blagostanje i prosperitet već više od pola stoljeća. Ipak, svjesni smo da dosegnute demokratske standarde moramo njegovati i o njima se brinuti. To prepoznaju i europske institucije i države članice. U posljednjih godinu dana uočili smo koliko je uz koncept slobode vezana i odgovornost, prema sebi, a posebno prema drugima. To je nešto na čemu moramo raditi i u budućnosti. Demokratske slobode zaštićene su osnivačkim ugovorima EU-a. Ipak, to ne znači da je situacija svugdje u Europi savršena. Vidimo što se događa u Bjelorusiji, zabrinjava nas i jačanje lijevog i desnog populizma, složena je i situacija u kojoj se uslijed pandemije nalaze mediji. Jedna od lekcija koju smo zasigurno naučili jest da, kada je riječ o demokraciji, posao nikada nije gotov. U tom pogledu nužno je spomenuti Konferenciju o budućnosti Europe, projekt kojim se građanima EU-a želi dati veća uloga da lakše sudjeluju u odlučivanju o tome što bi EU trebao čini i kako služiti svojim građanima. Konferencija, koja će službeno biti pokrenuta na Dan Europe, nadovezat će se na već održane dijaloge s građanima, pri čemu će uvesti i velik broj novih elemenata kako bi se građanima dodatno olakšalo oblikovanje budućeg djelovanja EU-a. Svjesni smo da su promjene nužne kako bi se Europa učinkovitije suočila s budućim izazovima, a to znači uspostavljanje demokratičnije Europe koja može djelovati brzo i učinkovito. Građani su ti koji moraju sudjelovati u odlukama koje će kroz kreiranje politika biti implementirane u njihove živote.

Medijske slobode

Koji su vanjskopolitički izazovi?

– Uz pandemiju koronavirusa, te Brexit, odnosi s Rusijom u kontekstu demokratskih promjena u Istočnoj Europi i stanje u Istočnom Mediteranu samo su neki od vanjskopolitičkih izazova koji su stavljeni pred EU. Dok se i dalje borimo s ekonomskim i socijalnim posljedicama pandemije, situacija na globalnoj sceni je složena. Dezinformacije, cybernapadi, jačanje vojnih sukoba, migracije i klimatski izazovi samo su neke od tema s kojima se EU suočava.

Hrvatska je često »na tapetu« zbog medijskih (ne)sloboda, a posebno zbog lošeg funkcioniranja pravosuđa, koje nam je još od pristupanja EU-u najslabija karika. Kako se iz europske perspektive gleda na to, jesu li veći problem zakoni ili sudska praksa? Očekuje li se od Hrvatske da napokon krene u reformu pravosuđa, uključujući i regulativu oko ZDS i slično?

– Hrvatska je prema Svjetskom indeksu slobode medija za 2021. godinu, a koji objavljuju Reporteri bez granica, na 56. mjestu od 180 promatranih država. To je poboljšanje za 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu, ali i najbolji plasman još od 2013. godine. Uvjerena sam da su medijske slobode u Hrvatskoj zaštićene na pravi način.

Ipak, moram konstatirati da tomu zasigurno ne pridonosi predsjednik Milanović. Od početka njegovog mandata svjedočimo kontinuiranim napadima na novinare, saborske zastupnike, udruge civilnog društva. Njegov stil je destruktivan, nedemokratski i štetan za dijalog koji se trudimo imati o svim pitanjima važnima za naše građane. Zamislite samo kakva bi bila reakcija da je izjave kakve daje predsjednik dao netko iz HDZ-a. To bi bio prvoklasni politički skandal! Predsjednika Milanovića zbog njegovih napada na medijske slobode i novinare ne prozivaju nadležne organizacije i udruženja, i to je zabrinjavajuće. Želimo graditi uljudnost i objektivnost, a ne stvarati političke podjele. Slobodni i neovisni mediji ključni su za snažnu i održivu demokraciju. Ako novinari ne mogu slobodno raditi svoj posao, naše demokracije kakve poznajemo prestat će postojati. Ponašanje predsjednika Milanovića poprima skandalozne razmjere, ali i srozava na najnižu razinu političku komunikaciju. Pa ako je i od njega – previše je.

A sudske prakse?

– Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020., koji izrađuje Europska komisija, pokazuje da postoje pozitivni pomaci u pravosuđu u Hrvatskoj. Također, u Europskom semestru, u izvješću za Hrvatsku za 2020. spomenuto je kako mjere za poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava donose rezultate, stoga mislim da smo na dobrom putu. Kada govorimo o pravosuđu, moram se opet vratiti na predsjednika Milanovića koji nasilnom i uvredljivom retorikom opstruira izbor predsjednika Vrhovnog suda. To nije dobro za Hrvatsku, to nije dobro za naše pravosuđe. Kakvu poruku on u konačnici šalje sa svojim istupima?
Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, Europska unija jasno je osudila sve totalitarne režime, uključujući i komunizam i fašizam. Vlada RH se jasno postavila prema pozdravu »Za dom spremni« i osudila NDH i ustaški režim. Prema našem Kaznenom zakonu te insignije ni danas nisu dopuštene i one su zabranjene. Ovdje se, prije svega, radi o ujednačavanju sudske prakse. Ono što je bitno jesu naši jasni i čvrsti stavovi i o osudi zločina, ali i o tome da se takvi simboli ne koriste. No prisjetimo se 2001. i 2002. godine i toga da je premijer Ivica Račan dopustio legaliziranje grba jedne udruge HOS-a u Zagrebu i tog pozdrava. SDP je taj koji je legalizirao »Za dom spremni«.

COVID-kriza

U Hrvatskoj de facto imamo krizu vlasti – sukobi predsjednika i premijera, pa i oko imenovanja veleposlanika, postaju ozbiljan problem. Kakav je odjek tih sukoba u EU-u?

– U Hrvatskoj nema krize vlasti. Vlada i Hrvatski sabor učinkovito obavljaju svoj posao. Predsjednik Milanović je u svojim nastupima konfliktan te se jasno vidi da je on taj koji odbija surađivati oko pitanja kao što je izbor predsjednika Vrhovnog suda ili imenovanje veleposlanika. Vlada RH, na čelu s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, odgovorno obavlja svoj posao te se rezultati Vlade jasno vide, ne samo danas, već i u proteklim godinama, a vidjet će se i u budućnosti. S druge strane, moramo se zapitati koja je Milanovićeva stvarna uloga u hrvatskom političkom životu. Je li on predsjednik svih građana, ili se ponaša kao šef oporbe?

Među ostalim, u odboru ste za zdravstvo, i bavite se pravima onkoloških bolesnika u vrijeme pandemije. Koliko pate redovni pacijenti zbog COVID-krize, imate li kakve podatke o tome?

– U EP-u članica sam Odbora za borbu protiv raka, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) te aktivno sudjelujem u MAC-u (MEPs Against Cancer), neformalnoj skupini zastupnika EP-a osnovanoj s ciljem poboljšanja prevencije raka u Europi. Također, organizacijom Fight&Win konferencija diljem Republike Hrvatske, platforme koja povezuje ljude u borbi protiv raka, želim podići svijest građana o važnosti prevencije i borbe protiv raka te poticati razmjenu iskustava u svrhu informiranja i edukacije. Na posljednjoj konferenciji održanoj 4. i 6. svibnja u Osijeku i Karlovcu tema je bila adekvatna skrb o oboljelima od raka tijekom pandemije koronavirusa. Jasno je da su u cijelom svijetu svi resursi usmjereni na borbu protiv pandemije. Onkološki pacijenti ne smiju biti zaboravljeni. Hrvatska dobro upravlja ovom situacijom, unatoč svim izazovima. Predsjednik Hrvatske lige protiv raka prof. dr. sc. Damir Eljuga upozorio nas je da se prošle godine 10 posto manje žena odazvalo na preventivne preglede za rak dojke, a smanjen je i broj bolničkih pregleda i pretraga, što nas zabrinjava. Preventivni pregledi jedini su način kako na vrijeme započeti borbu protiv raka.

Postoji li slaganje svih u EP-u oko COVID-putovnica?

– Riječ je o digitalnoj zelenoj potvrdi. Moramo radi ispravnog informiranja građana objasniti kako će ta isprava funkcionirati. Radi se o potvrdi kojom se olakšava isključivo prekogranično kretanje. Uvjet za izdavanje potvrde je cijepljenje, negativni test ne stariji od 48 sati ili dokaz o preboljenom koronavirusu u zadnjih 180 dana. Digitalni zeleni certifikat namijenjen je za olakšavanje putovanja. Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u travnju, zastupnici su s 540 glasova usvojili prijedlog. Digitalna zelena potvrda trebala bi biti na snazi 12 mjeseci. Države članice moraju odraditi i tehnički pripremiti dio posla, a Hrvatska u tom dijelu dobro napreduje i jedna je od zemalja koje sudjeluju u pilot-fazi projekta koji je u visokom stupnju dovršenosti.