Ministar financija

Marićevo ministarstvo izmjenama zakona objavljuje rat utjerivačima dugova u Hrvatskoj: “Dosta je bilo brutalnosti”

Jagoda Marić

Foto Patrik Macek, Pixsell

Foto Patrik Macek, Pixsell

Banke više neće morati dokazivati da su otpisani dugovi tvrtkama i građanima uistinu bili nenaplativi, već će samim otpisom duga biti oslobođene poreznih davanja u punom iznosu nenaplativnog kredita. Time Vlada želi izbjeći prodaju dugovanja agencijama koje su se u naplati dugova često pokazale bitno brutalnijima od banaka



Ministarstvo financija je odlučilo da će jače poticati banke da građanima i tvrtkama otpisuju nenaplative kredite umjesto da ih prodaju agencijama za naplatu duga, pa bi, ako banke prihvate ponuđenu ruku, time mogle dužnicima skinuti s vrata agencije koje su puno upornije od banaka u utjerivanju duga.


Tako je Ministarstvo odlučilo u prijedlog izmjena zakona o porezu na dobit ugraditi mehanizme koji bi banke trebali potaknuti na to da građanima i tvrtkama u sljedećem razdoblju otpišu dug, za što im se nudi smanjenje osnovice za naplatu tog poreza u punom iznosu otpisanih potraživanja.


Prijedloge izmjena zakona o porezu na dohodak, o porezu na dobit, o porezu na dodanu vrijednost (PDV) te o fiskalizaciji u prometu gotovinom Ministarstvo je jučer objavilo na portalu eSavjetovanje i time je otkrilo i tu novinu o kojoj se prethodnih tjedana nije razgovaralo u javnosti kad su se spominjale izmjene poreznih pravila.




I dosad su banke imale mogućnost umanjiti poreznu osnovicu za plaćanje poreza na dohodak u visini otpisanog nenaplativog kredita, ali su morale dokazati da su prethodno poduzele sve kako bi taj kredit naplatile.


Bolji položaj dužnika


Sada država, bez dokaza o pokušaju naplate uz sve raspoložive mehanizme, nudi smanjenje osnovice za otpisana potraživanja, koja uključuju i glavnicu i kamate, a koje je banka prethodno tretirala kao nenaplative, pa je u skladu s propisima HNB-a za te kredite napravila i umanjenje vrijednosti i rezervaciju u svojoj bilanci.


Takav se otpis može napraviti za sve fizičke i pravne osobe koje nisu povezane s bankom, ali otpis mora biti konačan, odnosno banka se više ne smije pokušati naplatiti od dužnika.


Zapravo banka je tvrtkama i građanima i njihovim jamcima dužna dostaviti pisanu izjavu o prestanku njihove obveze u visini otpisa. Taj se otpis ni za dužnike neće tretirati kao primitak, pa im na njega neće biti naplaćen porez.


Ministarstvo financija u obrazloženju zakona ne skriva što je motiv za takav postupak, niti što žele time postići.


– Cilj ovoga Prijedloga zakona je utjecati poreznim propisom na poboljšanje položaja dužnika, građana i poduzetnika, a što se postiže konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja.


Primjena predložene odredbe Zakona na indirektan način daje poticaj građanima i poduzetnicima, stoga će primjena odredbe imati pozitivne financijske i društvene posljedice, stoji u obrazloženju zakonskog prijedloga.


U Ministarstvu očekuju da će poreznom olakšicom destimulirati kreditne institucije u prodaji kreditnih plasmana agencijama za otkup potraživanja, odnosno da će što više olakšati položaj dužnika, građana i poduzetnika, pa bi u konačnici trebalo ponovo potaknuti investicije poduzetnika i porast osobne potrošnje.


Manje državi


Ističu i to da se kao posljedica sadašnje krize smanjuje sposobnost otplate kredita građana i poduzetnika, pa vjeruju da je za sve puno bolji otpis potraživanja uz poreznu olakšicu umjesto nastavka uočenog trenda prodaje kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja.


Hoće li se to dogoditi, ovisit će o bankama koje će svaka za sebe procjenjivati hoće li veći dio nenaplativih kredita ipak naplatiti prodajom duga agencijama ili otpisom i smanjenjem porezne osnovice na koju se plaća porez od 12 posto, što je u konačnici jedini novac koji će tako priskrbiti.


Za građane i tvrtke čiji su dug banke već prodale agencijama, koje ga dosad ustrajnije nastoje naplatiti od banaka, ovaj zakon dolazi prekasno. U posljednjih desetak godina tako je prodano gotovo 37 milijardi kuna duga, od čega tri četvrtine, otpada na poduzeća, a jedna četvrtina, što je manje od deset milijardi kuna na građane.


Uz to se predlaže i smanjenje stope poreza na dobit za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna s 12 na 10 posto. Snižena porezna stopa primjenjivat će se za više od 93 posto obveznika poreza na dobit. S 12 na 10 posto smanjila bi se i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti. Ministarstvo financija procjenjuje kako će zbog smanjenja porezne stope prihodi s osnove poreza na dobit biti manji za 125 milijuna kuna.


Što se tiče poreza na dohodak kako je i najavljeno smanjuje se stopa od 36 posto na 30 posto, a od 24 na 20 posto, dok bi se s 12 na 10 posto smanjila stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti, kao što je primjerice iznajmljivanje stanova ili apartmana.


Kaznene stope


Porezni razredi ostaju isti pa će se na poreznu osnovicu do 30.000 kuna mjesečno obračunavati stopa od 20 posto, a iznad toga stopa od 30 posto. Ta će se stopa obračunavati i u slučajevima u kojima se utvrđuje nesrazmjer imovine, ali se ona uvećava za sto posto.


To znači da će građani kod kojih se utvrdi razlika u vrijednosti imovine i prihoda na koji su platili porez na tu razliku platiti »kaznenu« stopu poreza na dohodak od 60 posto. Dosad se u tim slučajevima naplaćivala stopa od 54 posto. Ministarstvo nudi i obrazloženje za sniženje stopa poreza na dohodak, ali i podizanje penalizacije za one koji prikrivaju prihode.


– Predloženo je smanjenje svih poreznih stopa, tj. porezno rasterećenje onih poreznih obveznika koji prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima, te povećanje poreznog opterećenja za one koji ih ne prijavljuju u skladu sa zakonskim propisima kojima se utvrđuje porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine).


Time se stimulira poslovanje i prikazivanje primitaka u skladu sa zakonskim propisima, a jačim oporezivanjem postupaka koji nisu u skladu sa zakonskim propisima želi se djelovati odvraćajuće, ističe se u obrazloženju zakonskog prijedloga. Procjena je da će na ovaj način država smanjiti prihod od poreza na dohodak za gotovo dvije milijarde kuna.