RIJEKA – Kako se čini, priča s prolongiranjem i obavezom modificiranja zakona koji je nalagao zabranu proizvodnje automobila s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine postaje stvarnost. Bez obzira na to što je koalicija zeleno-lijevih stranaka unutar Europskog parlamenta izglasala navedeni zakon, i što su se za idući tjedan spremali na svečano potpisivanje tog plana, čini se da neće biti ništa od toga. Zakon je, naime, kad su racio i logika prodrli do realnog sektora, vrlo brzo bio odbačen. I to od dva najveća proizvođača automobila u Europi – Njemačke i Italije. Vlade tih zemalja su zbrojile »dva i dva« i shvatile da je odluka o potpunom prestanku proizvodnje automobila na fosilna goriva te okretanje isključivo na proizvodnju električnih automobila potpuno nerealna, opasna po socijalni mir i dinamiku prometa, u konačnici čak i za ekologiju samu.

Glasanje o odbijanju navedenog dokumenta dogovoreno je bilo za utorak, da bi kasnije ipak bilo prolongirano za sutra, petak 10. ožujka. Budući da su Italija, premijerka Meloni je u tome bila posve nedvosmislena, i Njemačka najavile da neće glasati za zabranu, čini se da je takav vid regulative propao, te da će se to sutra i službeno verificirati. U ključnim EU tijelima se ipak nadaju da će Njemačku nagovoriti da glasa za regulativu, tim više ako se popusti njihovim zahtjevima o dozvoli korištenja klimatski neutralnih sintetskih goriva, kao i takvih motora i nakon 2035. godine.

Ugroženo gospodarstvo

– Svi se slažemo da su nam potrebna e-goriva jer ekologija nama alternative, ali u tome moramo koristiti sve tehnološki korisne procese. Potpuno mi je nejasno zbog čega tako drastične zabrane nekih tehnologija, ako ih se može prilagoditi ekološkim potrebama, istaknuo je Volker Wissingtai, njemački ministar prometa.

Istaknimo i to da njemačka autoindustrija samo u Njemačkoj zapošljava 800 tisuća radnika i čini oko 5 posto njemačke privrede. Silno je važna i u čitavom nizu drugih država, primjerice Češkoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Slovačkoj… tako da bi njezino ugrožavanje teško oštetilo gospodarstva polovine EU-a. Vrlo je slična situacija i u Italiji gdje bi također stradao velik dio gospodarstva, tako da se razmišljanje njihovih vlada o odbacivanju odluke čini kao odgovorna i socijalno osjetljiva odluka. Naprosto treba uvažavati činjenicu da su uz električnu energiju, vodik i biodizel, jednako ekološka goriva.

Prigodom samog izglasavanja, uz Italiju i Njemačku, zadršku prema ovoj uredbi imali su Poljska i Bugarska. Bez Njemačka i Italije, u Vijeću nema dovoljno glasova za kvalificiranu većinu. Odluku u Vijeću može se donijeti ako za nju glasa najmanje 15 od 27 država članica, koje imaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a.

Ni u Europskom parlamentu nije bilo uvjerljive većine. Za odluku je glasalo 340 zastupnika, 279 bilo je protiv, a 21 zastupnik bio je suzdržan. Uredbu su podržali zastupnici socijaldemokrata, zelenih i liberala, s hrvatske strane SDP-a i IDS-a.

Neodgovorna odluka

Nakon glasanja u Europskom parlamentu, priopćenjem se bio oglasio HDZ-ov zastupnik Karlo Ressler, inače dio nadglasane političke grupacije, koji je rekao da je klub HDZ-a u Europskom parlamentu glasao je protiv odluke o zabrani motora s unutarnjim izgaranjem od 2035.

– Takva neodgovorna odluka neće pomoći zaštiti okoliša, a dovest će do gubitka tisuća radnih mjesta za europske industrije. Još gore, izvjesno je da će inzistiranje na prelasku isključivo na električne automobile uzrokovati i znatno poskupljenje novih vozila, rekao je Ressler.

Učinkovito rješenje za smanjenje emisija CO2 ne može biti zabrana pristupačnih motora, već pronalazak novih tehnologija i inovacija koje ne ugrožavaju industriju i potrošače, kao što su na primjer alternativna goriva, zaključio je Ressler.