ZAGREB – Unatoč oporavku gospodarstva od pandemije, prodaja nekretnina u Hrvatskoj ove je godine razmjerno slaba zbog njihovog prekomjernog poskupljenja. Cijene stanova i kuća umjetno se napuhuju u balon koji može puknuti te izazvati štetu za sve sudionike na tržištu, za prodavatelje, kupce, posredničke agencije i za gospodarstvo u cjelini, kao i nakon krize iz 2008. godine, čulo se jučer na forumu koji je organiziralo Udruženje za poslovanje nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

– Promet nekretninama je slab i očito je da nešto ne valja. Sve je veća razlika između traženih i postignutih cijena stanova, što znači da se stvara balon, upozorio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja, potvrđujući da i mnoge posredničke agencije puno traže za kvadrat.

Nerealna slika

– Najgora je anomalija ako se sada dodvoravamo prodavateljima i ako sudjelujemo u napuhavanju balona, kazao je Ranilović svojim kolegama, pozivajući sudionike na tržištu da budu realniji u pogledu cijena. Inflacija je posvuda sve veća i ako centralne banke na to odgovore povećanjem kamata, to će pogoditi tržišta nekretnina na kojima će se cijene korigirati, a promet će se usporiti. Nemojmo zaboraviti da je Hrvatskoj trebalo sedam godina da se počne oporavljati od krize iz 2008., koja se djelomice odužila i zbog »naših balončića«, kritički je rekao Ranilović.

Iako je u prvih šest mjeseci ove godine promet nekretninama u Hrvatskoj porastao za 13,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i dalje je manji nego prije pandemije. Zbog izbijanja korone i potresa, prodaja nekretnina u zemlji prošle godine je osjetno pala, a u Zagrebu se gotovo prepolovila. Kako stvari sada stoje, promet iz 2019. nećemo dosegnuti ni do kraja ove godine, procijenio je šef Udruženja za poslovanje nekretninama.

Podaci Burze nekretnina pokazuju da su cijene stanova u Hrvatskoj polovinom ove godine bile šest posto više nego 12 mjeseci ranije.

Međutim, radi se o prosjeku, pri čemu cijene starih stanova stagniraju, a poskupljuju novi stanovi, ponajprije na privlačnim područjima Zagreba i na Jadranu.

Prosječna cijena stanova na Jadranu iznosila je polovinom godine 1.905 eura, u Zagrebu 1.776, a u unutrašnjosti zemlje 1.618 eura po četvornom metru. Međutim, u stvarnosti se cijene jako razlikuju, ovisno o kvaliteti stanova i o tome gdje se nalaze. Mediji su proteklih mjeseci pisali da su cijene nekih stanova u Zagrebu dosegnule 8.000 eura po kvadratu, pa i više od toga. Ranilović smatra da to nije realna slika stanja, jer treba razlikovati tražene cijene od postignutih.

Plaćanje poreza

– Neki prodavatelji možda traže 8.000 eura za kvadrat, ali stanove ne prodaju po toj cijeni. Stanove u Zagrebu prodajemo po cijeni od 800 do 4.500 eura, tvrdi predsjednik Udruženja. S druge strane, cijene na Jadranu su veće od prikazanih. U Dalmaciji nije rijetkost da su deklarirane cijene prodanih stanova 15 posto niže od stvarnih, jer sudionici u kupoprodaji nastoje izbjeći plaćanje poreza, upozorio je Ranilović, podsjetivši da je to kazneno djelo.

Ulazak Hrvatske u Schengensku zonu, što bi se moglo poklopiti s ulaskom u eurozonu, trebao bi imati pozitivan utjecaj na njezino tržište nekretnina, prema mišljenju Josipa Tice, profesora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Iskustvo ostalih zemalja pokazuje da se ulaskom u Schengen, otvaranjem državnih granica, povećavaju putovanja i izravne strane investicije.

Josip Tica je oprezan kad je riječ o pitanju kako će ulazak Hrvatske u eurozonu utjecati na cijene nekretnina, koje uvelike ovise o kretanju kamatnih stopa. Dosadašnja iskustva pokazala su da je uvođenje eura utjecalo na pad kamatnih stopa u svim članicama Europske unije, neovisno o tome jesu li bile članice eurozone ili nisu, a dovelo je i do smanjenja razlika u visini kamata među zemljama EU-a. Međutim, na pad kamatnih stopa ponajprije utječu globalni trendovi, a tek onda uvođenje eura.

– Kada uđemo u eurozonu, kamatne stope bit će niže nego u slučaju da smo ostali izvan eurozone, ali je pitanje hoće li one biti niže nego danas, rekao je Tica. Tijekom idućih godina, upozorio je, Europska centralna banka trebala bi normalizirati svoju monetarnu politiku i povisiti kamatne stope koje su danas na povijesno niskim razinama, što bi imalo utjecaj na sva tržišta u EU-u.