Poslovanje u koronakrizi

Lovrinčević: “Država potporama sačuvala najmanje 200 tisuća radnih mjesta, ali sada treba dobro razmisliti što dalje”

Jagoda Marić

Davorin Visnjic/PIXSELL

Davorin Visnjic/PIXSELL

Država lani kroz potpore privatnom sektoru dala 14,6% iznosa neto plaće



Financijska agencija (Fina) proteklih je dana objavila nekoliko analiza poslovanja 139 tisuća hrvatskih poduzetnika u prošloj godini i očekivan je zaključak da je ta pandemijska godina bila manje uspješna nego prethodna. Fina izvještava da su smanjeni pokazatelji ekonomičnosti i rentabilnosti poslovanja.


Smanjena je produktivnost rada mjerena ukupnim prihodom po zaposlenom, no Fina u svom izvješću naglašava i to da su pokazatelji likvidnosti i financijske stabilnosti, kao i pokazatelji zaduženosti, ostali na približno istoj razini kao i prethodne godine.


Na osnovu financijskih izvješća u Fini su izračunali da su u prošloj godini hrvatski poduzetnici imali 743,8 milijardi kuna prihoda, što znači da su oni manji za 36,6 milijardi kuna, odnosno 4,66 posto nego godinu dana ranije.




Smanjili su se i rashodi, pa u konačnici i ukupna neto dobit koja je pala s 31,9 na 20,9 milijardi kuna, što je pad od čak 31 posto. Posljedično, manji je iznos i poreza na dobit koji će platiti državi, s 8,15 milijardi kuna iz 2019. obveze poreza na dobit pale su na 5,94 milijarde kuna u 2020.


Proračun će od tog poreza dobiti 27 posto manje novca nego lani.


Zanimljivi zaključci


Hrvatski su poduzetnici lani zapošljavali i manje radnika, njih 947.874, što je 2.401 li 0,25 manje nego u 2019. godini. No, kod poduzetnika u privatnom vlasništvu broj radnika je porastao i to za više od tri tisuće.


U odnosu na 2019. godinu trošak plaća i nadnica porastao je neznatno, za 400 milijuna kuna i svi su poduzetnici, bez obzira na veličinu i oblik vlasništva, na plaće potrošili 105,67 milijardi kuna. Riječ je o bruto plaćama, dakle u taj je iznos uključen i plaćeni porez na dohodak, prirez i doprinos.


Na bruto plaće svojih radnika tvrtke, koje su dio Fininog izvješća, potrošile su 14,73 posto ukupnih rashoda. Od tih gotovo 106 milijardi kuna zaposleni su kroz neto plaće i nadnice na kraju dobili 67,9 milijardi kuna, što znači da je državi i lokalnim vlastima pripalo 37,767 milijardi kuna ili 35,7 posto ukupnog troška za plaće.


Tako je skoro milijun radnika od ukupnog prihoda koji su ostvarile njihove tvrtke kroz plaće dobio 9 posto, dok je državi kroz poreze i doprinose na plaće otišlo oko pet posto ukupnih prihoda.


No, nije država lani samo uzimala kad je isplata plaća u pitanju, nego je s isplatama potpore za očuvanje radnih mjesta od ožujka nastojala očuvati radna mjesta u privatnom sektoru. Kroz te potpore država je tvrtkama u privatnom vlasništvu, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, isplatila 8,038 milijardi kuna u razdoblju od siječnja do prosinca.


U prošloj godini privatni su poduzetnici, pokazuje to izvješće Fine, za neto plaće svojih radnika potrošile 85,4 milijardi kuna, od čega je 55,1 milijarda kuna otišla na neto plaće radnika. Iako su potpore dobivali i oni koji nisu obveznici predavanja izvješća Fini, ipak se na osnovu tih podataka mogu izvući zanimljivi zaključci.


Ako se gleda ukupan iznos bruto plaća, država je privatnom sektoru proslijedila iznos koji čini 8,4 posto ukupnog troška plaća kod 137 tisuća poduzeća iz privatnog vlasništva koji čine glavninu domaćeg gospodarstva.


No, kako je cijeli iznos potpora, uz koji je država plaćala i doprinose, trebao završiti u neto plaćama radnika, to znači da je lani u deset mjeseci država za plaće radnika u privatnim tvrtkama dala 14,58 posto iznosa koji su tvrtke u privatnom sektoru, koje su predale financijsko izvješće Fini, isplatile svojim zaposlenicima.


Željko Lovrinčević / Foto: D. Kovačević


Event industrija


Na taj je način država, pojašnjava ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, uspjela, prema njegovim procjenama, sačuvati najmanje 200 tisuća radnih mjesta, što izravnim potporama, što neizravno jer su ti radnici uspjeli sačuvati potrošnju.


– Potpore za očuvanje radnih mjesta sigurno su održale 200 tisuća radnih mjesta, bilo da su ljudi dobivali od države dio plaće, bilo da su sačuvali posao jer se očuvala potrošnja.


Zahvaljujući tome neki su sektori uspjeli sačuvati zaposlenost i radnike, ali je pitanje koliko su te mjere smislene za djelatnosti za koje neće biti ili će biti malo posla u COVID-ambijentu, primjerice za event industriju.


Nakon što su bili zatvoreni mjesec i pol, frizeri su počeli raditi i za tim uslugama će uvijek biti potrebe i dobro je da su se očuvali obrti i radna mjesta.


Ali sada treba dobro razmisliti o tome koliko se dugo mogu potporama održavati radna mjesta u pojedinim industrijama koje možda zbog COVID-a i epidemioloških mjera još godinama neće poslovati kao nekada, upozorava Lovrinčević.


Dodaje i to da je potrebno voditi računa o tome da će određena zanimanja, zbog promjene načina poslovanja u pandemiji, možda i nestati.